Cijene goriva padaju, ali drugih pojeftinjenja neće biti
Foto: Arhiva
GODINAMA se rast cijena goriva koristio kao alibi za dizanje cijena roba i usluga. Sada svjedočimo trendu pada cijene naftnih derivata, no robe i usluge ipak ne pojeftinjuju.
Glavni krivac je kriza. Upravo zbog nje, oni koji su inače poskupljenja smatrali nužnima, od njih su i odustajali. Što nas očekuje narednih mjeseci?
Udio cijene goriva u ukupnim troškovima 3 do 5 posto
"Mi već odavno govorimo da je udio cijene goriva u ukupnim troškovima negdje između 3 i 5 posto tako da ta poskupljenja ne bi uopće trebala utjecati. No, kada bi se dizale cijene goriva, svi bi podigli svoje cijene obrazlažući to rastom cijene goriva. Kada je cijena goriva padala, tada nisu spuštali cijene", poručuje sindikalist Krešimir Sever koji je često prosvjedovao zbog poskupljenja koja su utjecala na rast potrošačke košarice. Trend pada cijena goriva bilježimo posljednjih mjeseci. Možemo li očekivati i druga pojeftinjenja?
"To je još relativno kratak period da bi netko kalkulirao cijene od dana do dana. Kad se ustabili neka cijena, kada budemo imali neke svjetske pokazatelji, onda ćemo vidjeti, ali to može utjecati na prijevoznike ili možda kod cijene kruha gdje je velika uloga energenata", kaže Petar Lovrić iz HUP-a.
"Ljudi voze i badava samo da voze"
Ne slaže s tim predstavnik prijevoznika Marijan Banelli. Cijene bi trebale biti još i veće - razlog tomu su skuplje cestarine, viši PDV, no kriza je, priznaje, uzela danak.
"U našoj branši nitko ni u ludilu nitko nije povisio cijene jer je kod nas životinjska konkurencija da jedan drugom skačemo u usta. Ljudi voze i badava samo da voze", kaže Banelli koji očekuje aktivniju ulogu i države i prijevoznika koji se bore s problemima kakvih, kako kaže, u EU nema.
"To vam je isto kada su nam pojeftinili za 50 posto cijenu međunarodnih dozvola, a digli su je 500 posto više od europskih cijena", istaknuo je Banelli.
"Moramo biti spremni na sve"
Za bilo kakvo pojeftinjenje roba i usluga koje ovise o cijenama nafte trebat će još pričekati, a trend pada nafte na svjetskom tržištu može se očekivati do jeseni. Što će biti poslije, teško je predvidjeti.
"Kad bi se uspjele špekulativne namjere na neki način držati pod kontrolom, cijene bi trebale biti negdje između 80 i 90 dolara po barelu", kaže naftni stručnjak Davor Štern koji dodaje da jamstva za postizanje stabilnosti u cijenama nema.
"Stvarno moramo biti spremni na sve jer u ovom našem dereguliranom svijetu, svijetu gdje kapital sve određuje, jasno da ne možete nikome zabraniti špekulaciju osim da ga oporezujete za onu dobit koju tom prilikom stvara", zaključuje Štern.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati