54.81.71.187 US
 

Čovjek ima mnogo manje gena nego što se mislilo

Piše:
petak, 22.10.2004. 14:27
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

REZULTATI nove, pročišćene analize ljudskog genoma nanijeli su težak udarac ljudskoj taštini, jer pokazuju da čovjek ima mnogo manje gena nego što se mislilo, odnosno da se brojem gena ne razlikuje od neke biljčice ili običnog crvića.

"Mi (ljudi) nismo baš impresivni u tom natjecanju", izjavio je ravnatelj američkog nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma Francis Collins, jedan od autora nove analize koju je provela međunarodna ekipa znanstvenika zaslužna za dekodiranje genetske karte čovjeka.

Umjesto prvotno procijenjenih 100 tisuća gena, znanstvenici iz 20 institucija iz SAD-a, Europe i Azije, koji surađuju na zajedničkom Projektu ljudskog genoma, sad su broj smanjili na najviše 20-25 tisuća.

"Prije samo deset godina, većina znanstvenika smatrala je da čovjek ima oko 100 tisuća gena. Kad smo prije tri godine analizirali radni nacrt ljudskog genskog niza, procijenili smo da ih je između 30 i 35 tisuća, što je iznenadilo mnoge", rekao je Francis.

"No najnovija analiza još dodatno umanjuje taj broj i daje nam dosad najjasniju sliku našeg genoma", dodao je.

Znanstvenici tvrde da je nova procjena vrlo utemeljena, osobito donja granica od 20 tisuća gena, jer su rezultati rada u laboratoriju nedvojbeno pokazali postojanje 19,599 gena.

Za usporedbu, crv C. elegans, koji se najčešće koristi u istraživanjima, ima oko 19,5 tisuća gena, a još jedan laboratorijski favorit, biljka iz porodice gorušica zvana Arabiopsis, ima oko 27 tisuća gena.

No složenost ljudskog tijela rezultat je mnogo više čimbenika od pukog popisa genetskih dijelova, kažu stručnjaci.

"Nije važan samo broj gena, već način na koji ih priroda koristi", kaže još jedan od autora analize, Eric Lander s instituta Broad iz Massachussettsa.

Identificiranjem gena u ljudima i onog što oni rade, znanstvenici se nadaju ubrzavanju dijagnoza i liječenja te prevencija bolesti, a krajnji je cilj izrada popisa svih ljudskih gena.

Pročišćeni niz, objavljen u znanstvenom časopisu Nature, dosad je najcjelovitiji jer uključuje 99 posto dijelova ljudskog genoma koji sadrže gene. Također identificira 99,7 posto poznatih gena i to uz 99,9-postotnu točnost, tvrde znanstvenici.

Zahvaljujući tome što je tako potpun, znanstvenici će moći istraživati uzroke bolesti i nasljedne čimbenike zbog kojih su ljudi skloniji bolestima poput dijabetesa ili raka. Također se očekuje poboljšani razvoj lijekova zbog usklađivanja terapija s genetskim profilom.

Znanstvenici kažu da sad kad imaju pročišćeni niz ljudskog genoma još moraju naučiti više o načinima upravljanja i korištenja gena.

(Hina) xdam ydv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije