54.80.123.20 US
 

Dan kad je protokol postao važniji od ljudskih života

Piše:
subota, 30.8.2008. 21:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GODIŠNJICU najveće tragedije u povijesti hrvatskog vatrogastva, mnogi će pamtiti i kao dan kad je protokol (ponovno) postao važniji od ljudskih života. Naime, državni vrh je svoj nedolazak na misu zadušnicu za stradale vatrogasce te na otkrivanje spomen-ploče kornatskim herojima, opravdao "protokolarnim problemima".

> Tužna obljetnica: Crkva na Kornatu premala za ožalošćene

Premijer Ivo Sanader, inače veliki štovatelj protokolarnih pravila - što je bilo vidljivo u situaciji kad se gurao ispred predsjednika Stjepana Mesića, kako bi održao govor pred Glavnom skupštinom UN-a, ili pak kad je uvrijeđeno odbio doći na Sinjsku alku, jer centralna fotelja nije bila rezervirana za njega, već za izaslanika predsjednika Mesića, ovog puta je upravo protokol naveo kao razlog svog nedolaska. Zanimljivo je kako "protokolarnih problema" nije bilo jučer u Vrbovcu, kad se nasmiješen pojavio na manifestaciji "Kaj su jeli naši stari", ili svojedobno na otvaranju operne sezone u Veroni, koja je stavljena ispred proslave Dana državnosti u Vukovaru.

I tako se danas pred obitelji i prijateljima stradalih vatrogasaca nisu pojavili ni predsjednik Stjepan Mesić, ni premijer Ivo Sanader, ni predsjednik Sabora Luka Bebić. Doduše, poslali su izaslanstva, da se ne bi moglo reći da je politički vrh u potpunosti bojkotirao godišnjicu tragedije. A netko ih je trebao i obraniti. Tako su se na Velikom Kornatu danas pojavili savjetnici predsjednika Mesića, Siniša Tatalović i Saša Perković, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta te ravnatelj policije Marjan Benko.

"Razlog nedolaska premijera Sanadera nije njegov strah od obitelji, već su u pitanju određeni nesporazumi"

Zadatak ministrice Kosor je bio obraniti premijera Sanadera od pojedinih napisa kako se "državni vrh boji suočiti s obiteljima vatrogasaca" pa je rekla kako je "u ime Vlade i premijera Sanadera došla izraziti duboko suosjećanje obiteljima stradalih" i dodala kako "razlog nedolaska premijera Sanadera nije njegov strah od obitelji, već su u pitanju određeni nesporazumi".

"Ti nesporazumi će biti, nadam se, izglađeni na skorašnjem zajedničkom sastanku obitelji s premijerom Ivom Sanaderom, predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, u Zagrebu, kada će biti i dodijeljena posmrtna odličja stradalim gasiteljima", rekla je Kosor te istaknula kako će "Hrvatska vlada učinit sve da obitelji doznaju pravu istinu o pogibiji svojih najmilijih".

Mesić iz Orahovice poručio: Fizika je kriva što ne mogu biti u isto vrijeme na dva mjesta

U trenucima dok se mnoštvo ljudi na Kornatima, s tugom i riječima molitve na usnama prisjećalo kornatskih heroja, predsjednik Mesić je bio u odmaralištu Gradskog društva Crvenoga križa Osijek, u Orahovici, na 4. međunarodnom kampu "Humanošću do bolje suradnje - humanost na djelu", gdje se susreo s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem te srpskim konzulom u Hrvatskoj, Damirom Trkuljom.

"Fizika je kriva što ne mogu biti u isto vrijeme na dva mjesta. Suosjećam s obiteljima čija su djeca stradala u najvećoj tragediji hrvatskog vatrogastva. Roditelji nisu odbili primiti odličja, nego se nisu slagali s time da ih prime sada, na komemoraciji", rekao je Mesić te dodao kako će odličja biti uručena u terminu kojeg predlože obitelji vatrogasaca.

"Ne trebamo odličja, hoćemo istinu"

Obitelji stradalih vatrogasaca su pak, u dogovoru s lokalnim vlastima, nakon što je državni vrh najavio svoj nedolazak, otkazale najavljenu komemoraciju, koja se trebala održati u šibenskom Narodnom kazalištu. "Ne trebamo odličja, hoćemo istinu", poručile su obitelji, koje u izvješća o "eruptivnom požaru" i "rijetkom prirodnom fenomenu - nakupljanju smjese plina koja je u dodiru s plamenom eksplodirala", ne vjeruju te i dalje traže istinu o tragediji.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Danas su neke od obitelji po prvi put smogle snage stupiti na mjesto na kojem su izgubili najmilije. Nakon mise zadušnice, koja je održana u crkvici Gospe od Tarca, tužna povorka je krenula putem kojim su prije točno godinu dana prolazili 52-godišnji Ivica Crvelin, 52-godišnji Marinko Knežević, 37-godišnji Ivan Marinović, 33-godišnji Dino Klarić, 24-godišnji Ante Crvelin, 23-godišnji Tomislav Crvelin, 22-godišnji Ante Juričev Mikulin, 19-godišnji Hrvoje Strikoman, 19-godišnji Gabrijel Skočić, 19-godišnji Josip Lučić, 17-godišnji Karlo Ševerdija, 17-godišnji Marko Stančić te jedini preživjeli, 23-godišnji Frane Lučić. U klancu između brda Meja i Velog vrha, iznad uvale Šipnate, na mjestu tragedije, obitelji i izaslanstva položili su vijence i zapalili svijeće.

"Zbogom djeco naša nevina. Proklet bio državni vrh!"

Tuga, bol i suze, ocrtavali su se i danas na licima onih koji su se na Veliki Kornat došli prisjetiti poginulih vatrogasaca. "Zbogom djeco naša nevina. Proklet bio državni vrh", zavapila je u očaju Vilma, baka poginulog 17-godišnjaka Karla Ševerdije.

Kako prenosi EPEHA, okupljeni su u nevjerici gledali travu i rijetko nisko raslinje te se pitali "kako je to moglo dovesti do eruptivnog požara". "Do nikakvog eruptivnog požara s obzirom na širinu kraka vatre i na biljnu vegetaciju nije moglo doći", rekao je Joško Klarić, dok je Ajka Crvelin, koja je izgubila supruga Ivicu i sina Antu, rekla: "Prvi put sam na ovom strašnom mjestu. Bila je to moja velika želja, ali i obveza prema mojim anđelima na nebu".

"Heroji se nikad ne zaboravljaju"

Podsjetimo, 30. kolovoza prošle godine, nešto iza 11 sati, na Velikom Kornatu je, zbog odbačenog opuška, buknuo požar, koji se proširio po otoku. Vatrogasci, njih 23, su na požarište stigli oko 12.30 sati. Oko 14 sati, zapovjednik požarišta Dino Klarić je naredio da ga se s 12-oricom kolega helikopterom prebaci na, kako se kasnije pokazalo, kobnu lokaciju.

Nešto iza 17 sati, vatra je opkolila vatrogasce. Šestorica vatrogasaca su poginula na mjestu nesreće. Bili su to 33-godišnji Dino Klarić, 52-godišnji Ivica Crvelin, 37-godišnji Ivan Marinović, 17-godišnji Marko Stančić, 19-godišnji Gabrijel Skočić te 19-godišnji Hrvoje Strikoman. Njihovi kolege su, u teškom stanju, prevezeni na kopno. Dvojica vatrogasaca su zadržana na liječenju u Općoj bolnici Zadar, odakle su kasnije premješteni u KBC Split, dok su petorica, u kritičnom stanju, prevezeni u zagrebačke bolnice - KB Dubrava i Kliniku za Traumatologiju. Ondje se narednih dana vodila bitka za njihov život.

1. rujna je u Klinici za Traumatologiju preminuo sedmi vatrogasac, 24-godišnji Ante Crvelin. Dva dana kasnije, 3. rujna, u istoj je bolnici preminuo 23-godišnji Tomislav Crvelin. 19-godišnji Josip Lučić je preminuo u KB Dubrava, 5. rujna. Tijekom noći s 5. na 6. rujna, preminula su još dvojica vatrogasaca - 17-godišnji Karlo Ševerdija, koji je bio hospitaliziran u Klinici za traumatologiju, te 52-godišnji Marinko Knežević, koji je bio hospitaliziran u KB Dubrava. Na životu su ostala još samo dvojica vatrogasaca.

18 dana nakon požara na Velikom Kornatu, 16. rujna, u KBC Split, preminuo je i 22-godišnji Ante Jurićev Mikulin. Istog dana se, shrvan kornatskom tragedijom, objesio dugogodišnji tajnik DVD-a Vodice, 67-godišnji Gordan Alfirev. Od trinaestorice vatrogasaca, požar je preživio jedino 23-godišnji Frane Lučić, koji se mjesecima oporavljao u bolnici.

Kornatske vatrogasce ubio rijedak prirodni fenomen

Tijekom posljednjih godinu dana, mnogobrojni su stručnjaci provodili vještačenja, kojima su pokušavali otkriti uzroke tragedije. Prema rezultatima posljednjeg u nizu, dovršenog 22. kolovoza, uzrok tragedije je "prirodna pojava", odnosno "izgaranje nehomogene plinske smjese". Stručnjaci su naveli kako je kobna plinska smjesa, između ostalog sastavljena od vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola, nastala kao rezultat višesatnog požara. Vjetar je potom plinove prenio preko najviše točke brda Veli vrh, gdje su se potom akumulirali u klancu. Kad je plamen došao do klanca, u kombinaciji sa nakupljenim plinovima, došlo je do eruptivnog požara.

Voditelj istrage, istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku, Branko Ivić, naveo je kako se u takvoj vrsti eruptivnog požara razvijaju enormno visoke temperature, koje mogu iznositi više od 1.200 °C, te kako zbog visoke temperature dolazi do ekspanzije plinskog oblaka, koji se poveća pet do osam puta, u odnosu na početni volumen. Istraga je pokazala kako je vatrogasce prvo zahvatio vrući plinski oblak, a tek onda plamen.

I nakon ovog vještačenja su stručnjaci napomenuli kako helikopter, koji je prevozio vatrogasce na Veliki Kornat, nema nikakve veze s tragedijom, suprotno ranijim napisima da je iz helikoptera curilo gorivo. Jednako tako, naveli su i kako eruptivni požar nisu izazvale ni eksplozije zaostalih eksplozivnih sredstava, kao što se ranije nagađalo. Posljednje u nizu vještačenja je telekomunikacijsko vještačenje, nakon čijeg će provođenja istraga o kornatskoj tragediji bit će završena.

I.M.
Foto: RTL Vijesti

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije