Deficit robne razmjene pao 8%: Uvoz pada zbog siromaštva, a izvoz bi mogao rasti oporavkom stranih tržišta

M.R.

11:19, 08. svibnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ilustracija: scx.hu

PREMA konačnim podacima za veljaču deficit robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom iznosio je 468 milijuna eura što na godišnjoj razini predstavlja pad od oko 8%.

Pri tome je vrijednost ukupno plasiranih roba u inozemstvo iznosila 730 milijuna eura što predstavlja nominalni godišnji rast od 3,8% dok je vrijednost uvoza iznosila 1,98 mlrd. eura čime je ostvaren pad od 1,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Posljedično je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,9%, navodi se u analizi RBA.

Promatrano prema kategorijama Nacionalne klasifikacije djelatnosti, vidljivo je da pozitivan doprinos na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita dolazi od rasta izvoza prerađivačke industrije koja bilježi rast od 7,7% a u strukturi izvoza čini udio od 84%.

Pri tome je prehrambena industrija zabilježila godišnji rast izvoza od 16,1%, proizvodnja tekstila 34,1% dok je vrijednosno najznačajnija proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda zabilježila pad vrijednosti izvoza za 12,4% godišnje (u izvozu ukupne prerađivačke industrije čini udio od 11%).

Vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodova) također bilježi pad na godišnjoj razini i to za 3,8%. Snažan pad vrijednosti izvoza (-31,5%) u odnosu na veljaču 2013. zabilježila je i proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka.

Osim kod prerađivačke industrije izvoz roba rastao je i kod proizvoda iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (44,1%), rudarstva i vađenja (21,9%) te opskrbe električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom, 157,9% godišnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, zabilježene su i godišnje stope rasta uvoza pa su tako proizvodi iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježili godišnji rast uvoza od 13,4%, iz prerađivačke industrije 11,8% dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila godišnji rast uvoza od 78,8%.

"U nastavku godine očekujemo da će uvoz roba i dalje biti ograničen slabom domaćom potražnjom uslijed slabog tržišta rada i pada raspoloživog dohotka, dok je značajniji rast izvoza uvelike ograničen niskom konkurentnošću naše izvozne industrije dok bi, s druge strane, postupni oporavak na našim najvažnijim izvoznim tržištima mogao pozitivno utjecati na inozemnu potražnju“, smatraju analitičari RBA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?