HRVATSKA je prilično napredovala u suradnji s Haškim sudom, a u jedinom preostalom problemu nova hrvatska Vlada čini sve što može da pronađe i uhiti optuženog generala Antu Gotovinu, stoji u izvješću što ga je Vijeću sigurnosti UN-a pismeno uputila glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte, a čiji je primjerak pribavila Hina u Washingtonu.

Del Ponte je ocijenila da je od njezinog posljednjeg pojavljivanja pred Vijećem sigurnosti u listopadu 2003. došlo do "vrlo pozitivnog" razvitka suradnje Hrvatske s Haškim sudom (ICTY).

Hrvatska sada brzo i profesionalno odgovara na zahtjeve za dokumentima i svjedocima, a u ožujku i travnju je na najučinkovitiji način postupila u slučaju dvije optužnice, stoji u izvješću Carle del Ponte kojeg je Vijeću sigurnosti podnijela 31. svibnja.

Del Ponte dodaje da je u hrvatskoj suradnji jedini "preostali problem slučaj Gotovina". Izražavajući razočaranje što za Hrvatsku nije bilo moguće osigurati izručenje Gotovine, koji je u bijegu od podizanja optužnice 2001. godine, glavna haška tužiteljica naglašava da je njezin ured razvio usku suradnju s ciljem pronalaženja odbjeglog generala.

"Uvjerena sam da hrvatska Vlada trenutno čini sve što može da ga pronađe i uhiti", rekla je del Ponte dodajući da očekuje da hrvatske vlasti nastave činiti sve što je u njihovoj moći dok se Gotovina ne nađe u Den Haagu.

Predsjednik Haškog suda Theodor Meron ocijenio je u svojem izvješću Vijeću sigurnosti da je suradnja hrvatske Vlade s Haškim sudom "vrlo poboljšana, iako je Sud i dalje zabrinut neuspjehom da se uhiti Ante Gotovina i izruči u Den Haag".

Upozorivši na izvješća OESS-a i Europske komisije koja navode etničku pristranost hrvatskog pravosuđa, Meron je u kontekstu predaje haških slučajeva hrvatskim sudovima naveo obećanja hrvatskih vlasti da će učiniti napor da poprave stanje i istaknuo spremnost Suda da pruži neophodnu pomoć.

Temeljem zahtjeva rezolucije 1534 Vijeća sigurnosti UN-a iz ožujka ove godine Del Ponte i Meron su do 31. svibnja podnijeli izvješća Vijeću sigurnosti o napretku u provedbi izlazne strategije Haškog suda prema kojoj Sud treba dovršiti sve istrage do kraja 2004., prvostupanjska suđenja do kraja 2008., i završiti rad 2010. godine. Izvješća su u ponedjeljak dobila svoj urudžbeni broj i time je s njih skinut embargo na objavljivanje. Raprava o njima u Vijeću sigurnosti zakazana je za 29. lipnja.

Za razliku od Hrvatske, del Ponte ocjenjuje da je Srbija i Crna Gora praktički obustavila svaku suradnju s Haškim sudom, a Meron dodaje da ona praktički ne postoji.

Del Ponte navodi da su u BiH pojačani napori Ureda visokog predstavnika i SFOR-a da uhite optuženike u bijegu, ali to još nije dalo željene rezultate. Vlasti Republike Srpske, kaže Del Ponte, još ne pokazuju bilo kakvu stvarnu spremnost na suradnju.

Meron je naglasio da Haški sud radi punim kapacitetom i nastavlja jačati učinkovitost kako bi poštivao rokove završetka rada, a Del Ponte da će prema planu dovršiti sve istrage do kraja 2004. godine.

Meron i Del Ponte procjenjuju da i nakon novih ovogodišnjih optužnica Haški sud prije kraja 2008. može dovršiti suđenja osobama koje su već u pritvoru ili na privremenoj slobodi, ali ne više od toga. Meron u to uključuje i suđenje Gotovini ukoliko bude izručen prije 2006. i suđenja Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču.

Meron, međutim, upozorava da će ako novi optuženici koji će tek biti optuženi ove godine ili bjegunci kojih ima 20 dospiju u ICTY i budu zahtijevali nova i odvojena suđenja "postajati sve nevjerojatnije da će svi optuženi u pritvoru biti suđeni do kraja 2008."

Primjerice, ako Radovan Karadžić i Ratko Mladić budu izručeni Sudu 2005. i mogu biti suđeni zajedno, to suđenje i druga istisnuta njime će vjerojatno produljiti suđenja najmanje do kraja 2009. godine.

Meron kaže da će rast broja suđenja učiniti poštivanje roka od 2008. ovisnim o rješavanju nekih narednih slučajeva, ne punim suđenjima nego prvenstveno izjavljivanjem krivnje optuženika te prenošenjem slučajeva s niže i srednje rangiranih osoba na pravosuđa u zemlje bivše Jugoslavije. Del Ponte je navela da će vjerojatno trebati predati lokalnim sudovima veći broj slučajeva, uključujući i neka s visokorangiranim optuženicima.

Del Ponte je navela da je od listopada prošle godine izdala pet otpužnica, a jednu zapečaćenu učinila javnom. Dvije od njih još čekaju potvrdu Suda. U jednoj tajnoj optužen je visoki čelnik kojem će se suditi odvojeno, a u drugoj visoki vojni dužnosnik čiji bi se postupak trebao spojiti s drugim već zatvorenim u Den Haagu i ustupljen domaćem pravosuđu.

Navela je da trenutno vodi sedam istraga s 13 osumnjičenih te da bi prije kraja godine mogla izdati sedam novih optužnica.

Meron je rekao da će u postizanju rokova završetka rada Haškom sudu pomoći i pojačana suradnja zemalja posebice u predaji istaknutih optuženika u bijegu. Naglasio je da sudovi u zemljama bivše Jugoslavije još uvijek nisu u stanju suditi optuženicima Haškog suda zadovoljivši u potpunosti standarde ljudskih prava i poštenog suđenja. Del Ponte smatra da bi prijenos slučajeva mogao početi početkom 2005. ovisno o stvaranju

učinkovitih sudova koji mogu suditi prema međunarodnim standardima.

Meron i del Ponte su naglasili problem osipanja iskusnog osoblja Suda i Tužiteljstva te financiranja njihovog rada. Meron je upozorio da osipanje osoblja, zamrzavanje zapošljavanja novoga i neizvjesnot oko izbora stalnih sudaca kojima istječe mandat 2005. ugrožava postizanje rokova završetka rada ICTY-aja.

Del Ponte u izvješću kaže da se "mandat Suda ne može smatrati izvršenim dotle dok su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina na slobodi" i da moraju biti privedeni na ICTY, a Meron da dok su oni na slobodi Haški sud neće završiti svoju povijesnu misiju.