54.80.77.124 US
 

Del Ponte kritizira Srbiju, Hrvatsku, RS i SFOR zbog 21 haškog bjegunca

Piše:
srijeda, 3.11.2004. 17:18
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte u srijedu je u svom govoru pred veleposlanicima Stalnog vijeća NATOa u Bruxellesu, kritizirala snage NATO-a u BiH, Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku i Republiku Srpsku, zbog neuspjeha da uhite i izruče 21 haškog optuženika koji su još uvijek na slobodi.

Postoje mreže koje štite Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Antu Gotovinu i druge optuženika, koje čekaju da Haški sud (ICTY) završi s radom 2010. kako bi oni prošli nekažnjeno, kazala je.

Predložila je NATO-u da pruži operativnu pomoć, uništi mreže koje štite bjegunce ili ohrabri duboke strukturne reforme u sektorima sigurnosti zemalja regije, kako bi se uhitili svi bjegunci.

Del Ponte se požalila i na zanemarivanje regije od strane "najmoćnijih država čiji se interes okrenuo drugdje, pa je teško mobilizirati obavještajna i operativna sredstva za lociranje bjegunaca".

Glavninu kritika uputila je vlastima u Beogradu, koje su izrazile nespremnost za uhićenje 15 bjegunaca na svom teritoriju, Hrvatskoj je prigovorila zbog neuhićenja Ante Gotovine i Miroslava Brale a za snage SFOR-a je rekla da "već godinu i pol nisu uhitili nikoga".

Del Ponte je izrazila veliko razočaranje što hrvatska Vlada još nije uhitila Gotovinu, unatoč pojačanim naporima.

"Veliko je razočaranje za ICTY što Hrvatska do danas nije uhitila Gotovinu. Na proljeće je vlada očito intenzivirala napore da ga locira i ja sam bila uvjerena da će biti uhićen tijekom ljeta", kazala je tužiteljica veleposlanicima 26 članica NATO-a.

"To se na veliku žalost nije desilo tada, u srpnju i kolovozu, i zamah je izgubljen", dodala je Del Ponte, ustvrdivši na kraju kako je "Gotovina još uvijek u Hrvatskoj".

Za Miroslava Bralu, čija je optužnica otpečaćena 12. listopada ove godine, tužiteljica je kazala kako ga je Tužiteljstvo "početkom godine lociralo u Hrvatskoj i očekivalo uhićenje na proljeće".

"Zbog nepoznatih razloga hrvatska policija nije provela uhićenja i on je nestao", rekla je Del Ponte i naglasila kako od hrvatskih vlasti očekuje da uhite Gotovinu i Bralu do 23. studenoga, kada ona podnosi izviješće Vijeću sigurnosti UN-a.

Također je istaknula da je Hrvatska u ožujku ove godine reagirala "brzo i učinkovito" na nove optužnice za osmoricu optuženih i odmah ih prebacila u Haag.

Među rijetke pozitivne primjere uvrstila je i listopadski transfer u pritvor ICTY-a Ljubiše Beare, optuženog za genocid u Srebrenici, navodeći da su ga na temelju dojave Tužiteljstva srbijanske vlasti uhitile i izručile, iako se u Beogradu tvrdilo da se sam predao.

Vlasti RS, po njezinim riječima, do danas nisu uhitile ni izručile nijednog optuženika a Radovan Karadžić uživa njihovu punu podršku i pomoć, pa "čak objavljuje knjige koje su bestseleri u Srbiji".

Pozitivnim je ocijenila izvješće RS o Srebrenici, kojim je utvrđeno da je tamo u srpnju 1995. ubijeno više od 7.800 Bošnjaka.

Navodeći da se većina od 21 bjegunca krije u te tri države, Del Ponte je dodala kako ima informacija da su trojica od njih u Rusiji, što je i prenijela vladi u Moskvi primivši odgovor da još nisu locirani.

Del Ponte je ukazala na važnost podrške NATO-a i zemalja članica Tužiteljstvu uoči isteka roka za dovršetak svih istraga i podizanje optužnice do kraja ove godine.

Tužiteljstvo vodi još šest istraga a posljednje optužnice će podnijeti na potvrdu sucima prije kraja godine, rekla je.

Među tim se istragama dvije odnose na vodstvo Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), naznačila je tužiteljica, požalivši se na pritiske optuženika i osumnjičenika na svjedoke na Kosovu.

Govoreći o strategiji dovršetka rada ICTY-a do 2010., ponovila je da međunarodna zajednica ne smije dopustiti da Haški sud prestane s radom sve dok ne procesuira najviše dužnosnike optužene za ratne zločine kao što su Karadžić, Ratko Mladić i Gotovina, ističuči da EU i SAD jasno podržavaju takav stav.

Osim važnosti političke podrške ICTY-u najvažnijih euroatlantskih organizacija, uključujući NATO, Del Ponte je istaknula i potrebu da se nađu praktični načini za pomoć BiH, SCG i Hrvatskoj u naporima da pronađu Karadžića, Mladića, Gotovinu i druge optuženike.

Predložila je tri načina za pružanje pomoći - operativnu pomoć, uništenje mreža za podršku bjeguncima i ohrabrivanje dubokih strukturnih reformi u sigurnosnim sektorima tih zemalja, uz ocjenu kako je NATO u jedinstvenom položaju da tu ostvari pomake.

Obrativši se na kraju i glavnom tajniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu, Del Ponte je konstatirala kako je ICTY pod snažnim pritiskom da čim prije završi svoju zadaću. Pored toga sud je i pod financijskim pritiskom, zbog neplaćanja doprinosa članica UN-u, pa je kao rezultat toga Tužiteljstvo izgubilo polovicu pravnih savjetnika i 40 posto istražitelja, uz zabranu zapošljavanja novih. Posljedica bi mogao biti prekid istraga koji bi zasjenio budućnost regije u idućim desetljećima i bio loše predskazanje za budućnost međunarodne pravde, ustvrdila je tužiteljica.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije