54.197.74.137 US
 

Del Ponte: Odgovornost zbog neuspjeha u uhićenju Gotovine je na hrvatskim vlastima

Piše:
četvrtak, 9.10.2003. 23:07
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte ocijenila je u četvrtak pred Vijećem sigurnosti UNa u New Yorku da suradnja zemalja bivše Jugoslavije s haškim tužiteljstvom ne ispunjava njezina očekivanja, a Hrvatskoj je prvenstveno zamjerila neuspjeh u uhićenju odbjeglog generala Ante Gotovine.

"Žalim što moram reći da Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Republika Srpska i hrvatski dio Federacije BiH nisu ostvarili punu suradnju sa Sudom", kazala je Del Ponte.

U slučaju Hrvatske Del Ponte je izvijestila da sada većina njezinih zahtjeva za pristup dokumentima i svjedocima ima "ozbiljan i profesionalan tretman", ali je poručila da se kvaliteta i brzina suradnje značajno povećavaju "približavanjem važnih međunarodnih rokova", i stavljanjem suradnje "u centar pažnje".

Del Ponte je ocijenila da je "na hrvatskim vlastima odgovornost zbog neuspjeha u uhićenju i predaji generala Ante Gotovine".

Ona je kazala kako je Vlada nedavno dostavila sudu podatke kojima potkrepljuje tvrdnje da je Gotovina izvan Hrvatske, a da je ona prigodom posljednjeg posjeta Zagrebu prenijela informacije po kojima je Gotovina u Hrvatskoj te o zaštiti koju tamo uživa.

"Usuglasili smo se da radimo zajedno kako bi ga locirali i uhitili i u tom smislu primila sam čvrsta uvjeravanja", kazala je Del Ponte ocijenivši da će smatrati da su hrvatske obveze ispunjene tek kad vidi rezultate.

Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji je govorio prije glavne haške tužiteljice, izvijestio je Vijeće sigurnosti kako ne vjeruje da će sud moći dovršiti sva suđenja do 2008. godine, koju je Vijeće odredilo kao rok za dovršetak prvostupanjskih postupaka, što je potvrdila i Carla del Ponte.

Glede suradnje Hrvatske Del Ponte je upozorila da u prosjeku treba više od godine da bi se obradio zahtjev tužiteljice.

Upozorila je da je "puna suradnja država bivše Jugoslavije ključna za ubrzavanje suđenja" i dovršenje rada Suda uključujući uhićenje i izručenje bjegunaca i pristup dokumentima i svjedocima.

Del Ponte je navela kako je sada u tijeku još 13 istraga koje namjerava dovršiti, a koje uključuju 30 pojedinaca koji su obavljali najviše dužnosti i uključuju većinu strana u sukobu između 1991. i 2001. Kazala je da teško da ima bilo kakvih izgleda da ih preuzmu lokalni sudovi.

Ona je navela da će do kraja iduće godine stanje biti jasnije, jer će sve nove optužnice biti izdane i vjerojatno javne, i da će se tada odlučiti koje slučajeve suditi u Den Haagu, a koje predati domaćim sudovima.

Zajedno s tim i trenutnim slučajevima pred Haškim sudom bi se moglo voditi između 40 i 45 suđenja, rekla je Del Ponte.

Meron je ocijenio da bi suđenje koje bi obuhvatilo i sadašnje bjegunce, ali bez novih optužnica moglo trajati najmanje do 2009.

Del Ponte je navela kako vodi još 17 istraga sa 62 osumnjičenika koje neće formalno optužiti ICTY. Ona očekuje da će ti slučajevi biti predani sudovima u zemljama bivše Jugoslavije na daljnju istragu i suđenje. Od njih bi 12 slučajeva sa 48 osumnjičenih dobila BiH, 3 slučaja s 8 osumnjičenih Hrvatska i 2 slučaja sa 6 osumnjičenih Srbija i Crna Gora.

Glede suradnje Srbije i Crne Gore Del Ponte je rekla kako je ona i dalje teška i veoma politizirana kako u pogledu uhićenja i izručenja optuženih tako i pristupu dokumentima i dopuštanju svjedocima na visokim položajima da svjedoče. Ona je kazala kako Beograd nije istinski predan suradnji niti spreman na teške korake koji su potrebni.

U slučaju Slobodana Miloševića i u drugim, Del Ponte je kazala da je osjetila da vlasti SCG žele zadržati ključne materijale koji mogu dokazati umiješanost tadašnjih vlasti u Beogradu u zločine počinjene u BiH.

Del Ponte je naglasila kako vjeruje da je među 17 optuženika koji su još na slobodi preko polovice, uključujući Ratka Mladića, u Srbiji i Crnoj Gori.

Glede Republike Srpske Del Ponte je rekla da vlasti u tom entitetu nisu do sada locirali niti uhitili niti jednog jedinog optuženika. Spominjući jednog od najpoznatijih bjegunaca pred Haškim sudom ona je kazala kako je poznato da se Radovan Karadžić nalazi neprekidno između Republike Srpske i Crne Gore.

Del Ponte je i suradnju bosanskih Hrvata iz Federacije BiH ocijenila nezadovoljavajućom. Rekla je da je dobila vrlo malo njihove suradnje glede slučajeva u kojima su počinitelji bosanski Hrvati.

Preduvjet za uspješno provođenje strategije završavanja rada suda je puna suradnja zemalja bivše Jugoslavije i prebacivanje pojedinih slučajeva domaćim sudovima u tim zemljama, naglasila je Del Ponte dodajući da nedostatak te suradnje može ugroziti ostvarenje strategije završetka rada Haškog suda.

Glavna tužiteljica je rekla da će i sposobnost zemalja regije da same sude nižerangiranim počiniteljima ratnih zločina, uključujući i osumnjičenike ili optuženike koje bi im ICTY mogao predati, utjecati na izlaznu strategiju Suda. Glavni problem u tome će biti nedostatak zaštite svjedoka i nepostojanje zakona koji bi omogućili da dokazi koje je prikupio Sud budu dopušteni na domaćim sudovima.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije