Delo: Piranski zaljev postao dio slovenskih unutarnjih voda

Delo: Piranski zaljev postao dio slovenskih unutarnjih voda
SLOVENSKI tisak i u izdanjima od ponedjeljka opširno piše o dijalogu slovenske i hrvatske diplomacije, te prosvjednim notama u vezi sa granicom na moru u Savudrijskoj vali (odnosno Piranskom zaljevu).

Mariborski list "Večer" i ljubljansko "Delo" navode da je prošlotjedni sastanak supredsjedatelja malograničnog povjerenstva Olge Kresović Rogulja i Aleksandra Geržine na Otočcu bio neuspješan jer za slovensku stranu nije bilo prihvatljivo da se važenje ribarskog kodeksa o ribolovu u malograničnom prometu obnovi uz uvjet da slovenska policijska plovila ne prelaze crtu sredine u zaljevu.

Hrvatska je zapravo predložila da se zaljev prepolovi i pokušava nametnuti "crtu sredine". Iako takva crta, u slučaju da nema bilateralnog sporazuma, važi po 15. članku konvencije UN-a o pomorskom pravu, za Sloveniju je to neprihvatljivo, ocjena je slovenskog tiska.

"Delo" navodi da, po međunarodnom pravu, takva crta razgraničenja ne vrijedi ako postoje "posebne povijesne ili druge okolnosti". Takve okolnosti u ovom slučaju, navodi list, postoje jer je "Slovenija cijelo vrijeme turistički, ekonomski i ekološki upravljala zaljevom", a slovenska je policija zaljev u cijelosti kontrolirala 25. lipnja 1991. godine "što je ključan datum za sva pitanja u vezi s granicom". Tako je zaljev, dodaje "Delo", postao "dijelom slovenskih unutarnjih voda", a u unutarnjim vodama (za razliku od "teritorijalnog mora") države imaju ista prava djelovanja kao na kopnu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mariborski "Večer" navodi da će nakon neuspješnog pokušaja obnove ribarskog kodeksa spor morati biti riješen na višim diplomatskim razinama, a do tada je, navodi Boris Jaušovec, "otvoren lov na incidente".

"Treba se pitati kome koriste ovogodišnji ribarski incidenti i zašto kodeks nije bio produljen već ranije kad i jedna i druga diplomacija tvrde da su za dobrosusjedske odnose i duh europskog sporazumijevanja. Kodeks je prestao važiti s ulaskom Slovenije u EU. Jesu li krivi jesenski izbori ili pak činjenica da napetosti na moru koriste neeuropskom mentalitetu obiju država. I jedna i druga, naime, najviše političkog profita vide i znaju stvoriti samo kad ih ugrožava netko iz vana i kad im je lakše izvesti homogenizaciju vlastitih redova", zaključuje Jaušovec u "Večeru".

(Hina) xfl yrt

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara