54.224.203.224 US
 

demografi o uvođenju naknade za novorođenu djecu - produbljuju se negativni demografski trendovi

Piše:
četvrtak, 23.10.2003. 15:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Dobro je da zagrebačka vlast uvodi naknade za novorođenu djecu, ali se postavlja pitanje zašto sada, a ne prije tri godine, kad su došli na vlast, izjavio je demografski stručnjak Jakov Gelo, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. L

Smatra da je ta mjera, na osnovi koje bi roditelji djece rođene od početka sljedeće godine trebali mjesečno dobiti 100 kuna za prvo, 300 kuna za drugo te 600 kuna za treće i svako daljnje dijete do treće godine života, u službi predizborne kampanje i da ne će utjecati na pronatalitetnu politiku.

Demograf Dražen Živić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", drži kako je riječ o "parcijalnoj i selektivnoj mjeri" koja neće dati dugoročne pozitivne pomake u pronatalitetnoj politici.

"Kad bi bila donesena na razini države i praćena sa 99 drugih populacijskih mjera, onda bi imala svrhe, ovako se može špekulirati da je sve to u funkciji skorašnjih izbora", izjavio je. Po njegovim riječima upravljačkim strukturama nije jasna hrvatska demografska slika i kakve će posljedice imati po društveni i gospodarski razvoj. Spomenuta mjera samo pokazuje da nisu svijesni kakve bi mjere trebalo provoditi, dodao je.

Gelo pak smatra kako bi trebalo donijeti čitav paket pronatalitetnih mjera, ako se hoće nešto ozbiljno napraviti - rješavanje stambenih pitanja i zaposlenja mladih majka, produljiti rodiljni dopust, uvesti dječji doplatak te osloboditi dječju hranu, odjeću i obuću PDV-a.

"Što znači nekoliko stotina kuna ako majka, koja ima sreću da radi, mora na posao, kad je rodiljama naknada (1600 kuna) nakon šest mjeseci nedostatna za normalnu egzistenciju.

Po njegovim riječima politika je u zadnje tri, četiri godine demografske probleme ostavila po strani, ne smatrajući potrebnim da se njima bavi. "Vlast je istina donijela program i Zakon o nacionalnoj obiteljskoj politici, ali to ne može biti nadomjestak za populacijsku politiku. Time se negativni hrvatski demografski trendovi ne će promijeniti", izjavio je Gelo.

Po kolovoškim podatcima Državnoga zavoda za statistiku od svih hrvatskih županija i grada Zagreba lanjske je godine samo Splitsko-dalmatinska iskazala pozitivan prirodni prirast - više rođenih nego umrlih. Gelo upozorava, međutim, kako nema ni demografskih, ni gospodarskih razloga za takav pozitivan trend u toj županiji.

Istodobno od četiri hrvatska velika grada samo je Split imao više rođenih od umrlih - Zagreb, Rijeka i Osijek imali su izražen negativan prirodni prirast. U deset hrvatskih općina nije se rodilo nijedno dijete.

"Negativni trendovi vitalne statistike iz prijašnjih godina još više su produbljeni u prvom polugodištu ove godine", izjavio je. Dodao je kako je u odnosu na 1998. u prvih šest mjeseci ove godine rođeno 22,54 posto manje djece, a šest posto manje nego lani.

Gelo procjenjuje kako će ove godine u Hrvatskoj prvi put u zadnja dva stoljeća, kako se vodi vitalna statistika, biti rođeno manje od 40 tisuća djece.

Procjenu Ujedinjenih naroda da će Hrvatska za pedeset godina imati 860 tisuća stanovnika manje, što je veličina Zagreba, objavljenu u početku godine, Gelo smatra manjkavom i nepreciznom i procjenjuje da će se u tom razdoblju u Hrvatskoj broj stanovnika prepoloviti, ako se nastave sadašnji demografski trendovi.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije