Deset godina nakon pobjede, Oluja još traje
PROŠLO je deset godina od "Oluje". Operacija koju je 4. kolovoza u ranim jutarnjim satima pokrenula Hrvatska vojska trajala je 84 sata, a u tom je kratkom vremenu oslobođen teritorij površine veće od 10.000 četvornih kilometara, što iznosi oko petinu državnog teritorija.
U petak rano ujutro, oko 5 sati, hrvatske snage su krenule na srpske okupatorske postrojbe pozicionirane na liniji razdvajanja UN-ovih sektora "Sjever" i "Jug", a glavninu udara HV je usmjerila na 30 strateških pravaca. Već prvog dana akcije oslobođena su neka manja mjesta, a u predvečerje toga dana HV se nalazila na putu prema Kninu, središtu okupatorske paradržave "Krajine".
Vijest o oslobađanju Knina 5. kolovoza 1995. te postavljanje 20-metarske hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi potakle su erupciju oduševljenja kakva se godinama nije vidjela, slavilo se diljem Hrvatske. U Zvonimirov grad prve su ušle 4. splitska i 7. varaždinska gardijska brigada kojima su zapovijedali generali Damir Krstičević i Ivan Korade.
U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata s obje je strane sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno. Broj srpskih žrtava Oluje još uvijek nije poznat, a prema tvrdnjama iz Srbije, oko 250.000 Srba izbjeglo je s područja tzv. Krajine.
"Oluja" je značila kraj ratnih operacija na području Hrvatske, stvorila je uvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, poštedjela Bihać srebreničke sudbine, te omogućila povratak prognanih i izbjeglih.
S druge strane, pred napredujućim hrvatskim snagama, u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle su tisuće lokalnih Srba. Srpska strana dugo je uvjeravala da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore drukčije - radilo se o dobro pripremljenom i uvježbanom odlasku.
Povodom desete godišnjice operacije, Hrvatska je pod ingerencijom Ministarstva obrane organizirala proslavu godišnjice "Oluje" u Kninu, a sama proslava proteći će uz brojna svečana događanja u Kninu.
Predviđeno je polaganje vijenaca za poginule branitelje, podizanje zastave na kninskoj tvrđavi, počasna paljba topničke postrojbe HV-a, a u deset sati počinje mimohod i postrojavanje svečanog postroja Hrvatske vojske. Za kraj vojnog dijela programa predviđen je prigodni letački program u kojem će sudjelovati desetak MiG-ova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, avioni AN-32, Utva-75 i Pilatus PC-9, te helikopteri Mi-8 MTV-1 i Bell - 206B.
Inače, u deset godina od "Oluje" promijenilo se mnogo toga, pa i sudbine njezinih glavnih sudionika, ratnih generala.
Od deset visokih vojnih časnika koji su u kolovozu 95. bili na kninskoj tvrđavi s predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, u aktivnoj je službi samo jedan. Ostali su umirovljeni, a protiv Ante Gotovine i Rahima Ademija Haški sud je podignuo optužnice.
Treba spomenuti kako desetu godišnjicu "Oluje" bilježe i vrlo neugodni događaji vezani uz odnos branitelja i državnih vlasti. Neki generali i zapovjednici postrojbi koje su sudjelovali u "Oluji" tvrde kako nisu bili pozvani na veliku službenu proslavu koja se po prvi puta održava u Kninu, dok ministar obrane Berislav Rončević tvrdi suprotno.
Međutim, sukob umirovljenih generala i službenih vlasti traje još od dolaska na vlast Račanove koalicije, te predsjednika Mesića s kojim ratni generali imaju vrlo loše odnose. Neslaganje generala i predsjednika države zbog svega toga baca veliku sjenu na samu proslavu operacije "Oluja", kao i odnos branitelja i vlasti općenito, što se očituje na svim razinama društva.
Zanimljivo da iz Srbije posljednjih dana stižu prilično nepomirljivi tonovi, a najviše se očituju u obliku negodovanja hrvatskoj proslavi "Oluje". Među najglasnijima su Draškovićev Srpski pokret obnove, zatim Europski pokret u Srbiji i mnogi drugi političari iz Srbije. Temperaturu je podigao i srbijanski predsjednik Tadić koji je nedavno također osudio "zločinački pothvat Oluja" te legitimnu redarstveno-vojnu operaciju usporedio s genocidom kojeg su bosanski Srbi počinili u Srebrenici, a sličan komentar o hrvatskoj operaciji dao je i Vojislav Koštunica.
4. kolovoza se pred hrvatskom ambasadom u Beogradu okupilo oko 300-njak članova obitelji nestalih u "Oluji", a okupljeni su željeli hrvatskim predstavnicima dati popis s imenima 2627 Srba nestalih u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Popis nestalih s Hrvatske strane nije nitko službeno preuzeo, pa ga je izaslanstvo okupljenih Srba ostavilo na pragu ulaznih vrata hrvatske ambasade.
I dok Hrvatska svečano slavi deset godina od oslobađanja petine hrvatskog teritorija, "krajiška vlada u izgnanstvu" najavila je održavanje sjednice na kojoj će se razmotriti daljnji potezi vezani za uspostavu vlasti u "okupiranoj državi".
Je li stoga presmiono zaključiti da nasljednici Martića i Babića još uvijek sanjanju Miloševićev san o velikoj Srbiji i da "Oluja" zapravo još uvijek traje? Sudeći prema najnovijim izjavama koje dolaze iz Srbije, baš i nije.
I.K.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati