Deset uspješnih godina društva prijatelja glagoljice
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DRUŠTVO prijatelja glagoljice, koje će sutra održati godišnju skupštinu, osnovano je prije deset godina (22. veljače 1993.) na petstodesetu obljetnicu znamenitog glagoljskog prvotiska iz 1483. Misala po zakonu Rimskog dvora.
To je danas najjača amaterska udruga, izjavio je predsjednik društva Darko Žubrinić, koja u suradnji sa stručnjacima promiče glagoljsku baštinu u domovini i svijetu.
Društvo je do početka 2002. imalo 350 članova. U Hrvatskoj postoji još samo jedna slična udruga, ali znatno manja - Prijatelji glagoljske baštine iz Rijeke, a u Roču u Istri djeluje Mala glagoljaška akademija s programima za djecu osnovnih škola.
Sutrašnjom godišnjom skupštinom udruga obilježit ćemo 520. obljetnicu hrvatskoga prvotiska i desetu obljetnicu uspješnog rada društva, izjavio je Žubrinić, dodavši kako će tom prigodom biti promovirani za nove počasne članove društva fra Anđelko Badurina i fra Petar Runje.
´Društvo prijatelja glagoljice svake godine održi deset redovitih mjesečnih tribina s temema iz glagoljske baštine. Zadnju, jubilarnu stotu tribinu održao je akademik Josip Bratulić o Istarskom razvodu´, izjavio je Žubrinić, objasnivši kako je na tribinama do sada sudjelovalo više od šezdeset predavača, među njima jedanaest akademika i jedna strana gošća iz Ruske državne knjižnice u Petrogradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Održano je i pet izložaba glagoljice, rekao je predsjednik društva, napominjući kako društvo jednom godišnje izdaje list ´Bašćina´ kojim popularizira glagoljicu na školama i sveučilištima.
Održano je i nekoliko tečajeva glagoljice, a među inim na engleskom jeziku za skupinu od 15 stranaca, sudionika obnove Lovinca, te na poziv poduzeća ´Lovranska vila´ predavanje za grupu austrijskih novinara o hrvatskoj glagoljskoj baštini.
Pjevački zbor ´Bašćina´, koji je osnovalo društvo, pod ravnanjem maestra fra Izaka Špralje, svaki mjesec sudjeluje u glagoljaškoj misi u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, kaže Žubrinić, dodajući da su izdali i CD s božićnim napjevima iz raznih hrvatskih krajeva.
Društvo je izdalo seriju od deset razglednica na temu glagoljske baštine, pod nazivom Jedanaest stoljeća hrvatske glagoljske knjige.
´Internetske stranice društva pružaju velike mogućnosti za nastavu na daljinu´, podsjeća predsjednik društva, dodajući kako se na njih referiraju i strani stručnjaci, primjerice prof. Sebastian Kempgen iz Njemačke, prof. Ralph Cleminson iz Velike Britanije, prof. Michael Herrick iz SAD-a te sveučilište u Bonnu, Ohio State University i mnoge druge institucije i pojedinci.
´Rad na popularizaciji hrvatske glagoljske baštine putem Interneta ima velik odjek´, izjavio je dodavši kako je društvo na tom planu napravilo daleko najviše u cijeloj državi.
Žubrinić podsjeća na otkriće hrvatskih glagoljskih listova iz 15. stoljeća u Norveškoj, što predstavlja znanstvenu novost.
´Norveška je dvadeset četvrta zemlja izvan Hrvatske koja čuva barem nešto od hrvatske glagoljske baštine´, izjavio je Žubrinić.
Glagoljica je najstarije slavensko pismo, nastalo oko sredine 9. st., a u uporabi u Hrvatskoj kao uglata glagoljica zadržala se do 19. st. Među najstarijim hrvatskim glagoljskim spomenicima su Bašćanska i Valunska ploča.
To je danas najjača amaterska udruga, izjavio je predsjednik društva Darko Žubrinić, koja u suradnji sa stručnjacima promiče glagoljsku baštinu u domovini i svijetu.
Društvo je do početka 2002. imalo 350 članova. U Hrvatskoj postoji još samo jedna slična udruga, ali znatno manja - Prijatelji glagoljske baštine iz Rijeke, a u Roču u Istri djeluje Mala glagoljaška akademija s programima za djecu osnovnih škola.
Sutrašnjom godišnjom skupštinom udruga obilježit ćemo 520. obljetnicu hrvatskoga prvotiska i desetu obljetnicu uspješnog rada društva, izjavio je Žubrinić, dodavši kako će tom prigodom biti promovirani za nove počasne članove društva fra Anđelko Badurina i fra Petar Runje.
´Društvo prijatelja glagoljice svake godine održi deset redovitih mjesečnih tribina s temema iz glagoljske baštine. Zadnju, jubilarnu stotu tribinu održao je akademik Josip Bratulić o Istarskom razvodu´, izjavio je Žubrinić, objasnivši kako je na tribinama do sada sudjelovalo više od šezdeset predavača, među njima jedanaest akademika i jedna strana gošća iz Ruske državne knjižnice u Petrogradu.
Održano je i nekoliko tečajeva glagoljice, a među inim na engleskom jeziku za skupinu od 15 stranaca, sudionika obnove Lovinca, te na poziv poduzeća ´Lovranska vila´ predavanje za grupu austrijskih novinara o hrvatskoj glagoljskoj baštini.
Pjevački zbor ´Bašćina´, koji je osnovalo društvo, pod ravnanjem maestra fra Izaka Špralje, svaki mjesec sudjeluje u glagoljaškoj misi u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, kaže Žubrinić, dodajući da su izdali i CD s božićnim napjevima iz raznih hrvatskih krajeva.
Društvo je izdalo seriju od deset razglednica na temu glagoljske baštine, pod nazivom Jedanaest stoljeća hrvatske glagoljske knjige.
´Internetske stranice društva pružaju velike mogućnosti za nastavu na daljinu´, podsjeća predsjednik društva, dodajući kako se na njih referiraju i strani stručnjaci, primjerice prof. Sebastian Kempgen iz Njemačke, prof. Ralph Cleminson iz Velike Britanije, prof. Michael Herrick iz SAD-a te sveučilište u Bonnu, Ohio State University i mnoge druge institucije i pojedinci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Rad na popularizaciji hrvatske glagoljske baštine putem Interneta ima velik odjek´, izjavio je dodavši kako je društvo na tom planu napravilo daleko najviše u cijeloj državi.
Žubrinić podsjeća na otkriće hrvatskih glagoljskih listova iz 15. stoljeća u Norveškoj, što predstavlja znanstvenu novost.
´Norveška je dvadeset četvrta zemlja izvan Hrvatske koja čuva barem nešto od hrvatske glagoljske baštine´, izjavio je Žubrinić.
Glagoljica je najstarije slavensko pismo, nastalo oko sredine 9. st., a u uporabi u Hrvatskoj kao uglata glagoljica zadržala se do 19. st. Među najstarijim hrvatskim glagoljskim spomenicima su Bašćanska i Valunska ploča.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati