Do srijede se službeno neće znati pobjednik meksičkih izbora
LUIS CARLOS UGALDE, predsjednik Federalnog izbornog instituta u Meksiku, objavio kako se najvjerojatnije do srijede neće službeno objaviti pobjednik jučerašnjih predsjedničkih izbora u toj zemlji.
Ugalde tu odluku temelji na uzorku od 7% glasova sa svih krajeva Meksika, odnonso podacima koji ukazuju da dva vodeća kandidata - Felipea Calderona iz desničarske stranke PAN i Andresa Manuela Lopeza Obradora iz ljevičarske stranke PRD dijeli "manje od jednog postotka glasova".
Ugalde i Federalni izborni institut su već ranije pozvali kandidate da se suzdrže od proglašenja pobjede u slučaju da ih bude dijelilo manje od jednog postotka. To nije spriječilo Lopeza Obradora da se proglasi pobjednikom i ustvrdi da će, prema njegovim podacima, na kraju prebrojavanja imati tijesnu prednost nad Calderonom.
Obradorovi pristaše su se, inače, okupili na ulicama i počeli klicati "Prjevara, prjevara" čim je objavljeno da Ugalde odgađa proglašenje pobjednika do srijede.
Na Obradorovo proglašenje pobjede je odmah reagirao Calderon, izjavivši da je prema njegovim podacima - odnosno izlaznim anketama napravljenim od strane "uglednih privatnih tvrtki" - "uvjerljivo pobijedio".
Calderonove tvrdnje zasad podržavaju neslužbeni rezultati s oko 86,8% prebrojanih listića, koji pokazuju da desničarski kandidat ima 36,9 % glasova u odnosu na Obradorovih 35,66 %. Međutim, Calderonova prednost je bila daleko veća na samom početku prebrojavanja, te se smanjivala tijekom noći. Stoga još nije isključeno da bi na kraju prednost mogao steći Obrador.
I dok traje konfuzija oko toga tko je pobijedio na predsjedničkim izborima, odmah se može reći tko je na jučerašnjim izborima - gdje su se, između ostalog, birali i članovi meksičkog Kongresa i Senata, odnosno guverneri federalnih država - završio kao najveći gubitnik.
Riječ je o Revolucionarno-institucionalnoj stranci (PRI), koja je, pod parolom tekovina meksičke revolucije Villa i Zapate, Meksikom vladala od 1929. do 2000. godine, te u de facto jednostranačkom sustavu stvorila tradiciju institucionalne korupcije i nesposobnosti.
PRI-jev predsjednički kandidat Robert Madrazo je završio na trećem mjestu, dok njegova stranka nije uspjela osvojiti nijedno guvernersko mjesto. I frakcije PRI-ja u oba doma meksičkog parlamenta su s vodećeg mjesta spale na treće, prepustivši brojne mandate PAN-u i PRD-u.
Izbori su, inače, imali odziv od oko 60 % birača, a bili su i relativno mirni za meksičke standarde. Tako je jedino PRD dojavila da su ubijena njena dva aktivista u državi Guerreo, a u državi Oaxaca su demonstranti opkolili policijsku postaju, optuživši policajce da tamo drže listiće s unaprijed zaokruženim imenima PRI-jevih kandidata.
Mnogi strani promatrači su neizvjesni rezultat predsjedničkih izbora već počeli uspoređivati s izborima u SAD 2000. godine, odnosno postizbornom dramom vezanom uz prebrojavanje glasova u Floridi.
U samom Meksiku, pogotovo među Obradorovim pristašama i ljevičarima, jučerašnji izbori prizivaju sjećanja na izbore 1988. godine, kada je nakon nikada objašnjenog kolapsa računalnog sustava za prebrojavanje glasova pobjednikom proglašen PRI-jev kandidat Carlos Salinas ispred ljevičarskog predizbornog favorita Cuauthemoca Cardenasa. Vjeruje se da će, bez obzira tko na kraju bude proglašen za pobjednika, Meksiko čekati dugo razdoblje političke nestabilnosti.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati