dodijeljene godišnje nagrade matice hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Godišnje nagrade Matice hrvatske za književnost, najbolju knjigu eseja, znanost, te za najbolje djelo objavljeno u Matičinim ograncima, dodijeljene su danas u palači te najstarije hrvatske kulturne ustanove.
Godišnju nagradu za književnost i umjetnost "August Šenoa" dobio je književnik Miljenko Jergović za novelu "Buick Rivera" u izdanju nakladnika Durieux. Ta poduža novela doživljava se kao nadahnuta evokacija čitave epohe, u kojoj Jergović pokazuje posebno majstorstvo u suptilnom vođenju radnje, rečeno je u obrazloženju. Jergović je zahvalio "tradicionalnoj ustanovi" na nagradi jer, premda ne izgleda tradicionalno, njegova novela barata pričom kao tradicionalnim instrumentarijem.
Matičinu nagradu "Antun Gustav Matoš" za najbolju knjigu eseja dobio je Krunoslav Pranjić za knjigu "O Krležinu stilu and koje o čem još", zagrebačke Naklade ArTresor. U knjizi dolazi do izražaja vrsnoća književnih znanja i umijeća njezina autora, šarm i bogatstvo njegovih čitanja te relevantnost njegovih "unikatnih spoznaja". Umjesto zahvale, autor je pročitao nekoliko citata A. G. Matoša koji pokazuju njegovu suvremenost i aktualnost.
Nagradu "Ivan Kukuljević Sakcinski", koju Matica dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u ograncima, dobili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i ogranak Matice hrvatske u Zadru za znanstvenu monografiju Marijana Grgića "Časoslov opatice Čike" i fototipsko izdanje "Časoslova opatice Čike".
To je najstariji poznati ženski časoslov u kršćanskom svijetu, nastao u 11. stoljeću u Zadru, a čuva se u Oxfordu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Primajući nagradu, urednik Josip Kolanović rekao je da se i veći pothvati mogu savladati kad se oko njih zauzme i kad ih se radi zajedno. "Malo toga možemo napraviti sami", rekao je.
Matičinu nagradu za znanost "Oton Kučera" dobio je Nenad Cambi za knjigu "Antika", koju je objavila Naklada "Ljevak" u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.
U obrazloženju se kaže da je djelo namijenjeno našem vlastitom osvješćivanju cjeline jedne kulturno-civilizacijske epohe i unosu hrvatske dionice u opću povijest umjetnosti. Jednom i drugom zahtjevu Nenad Cambi, naš pripadnik svjetske elite arheološke znanosti i visoke pedagogije, odgovorio je na primjeran način, rečeno je.
Godišnju nagradu za književnost i umjetnost "August Šenoa" dobio je književnik Miljenko Jergović za novelu "Buick Rivera" u izdanju nakladnika Durieux. Ta poduža novela doživljava se kao nadahnuta evokacija čitave epohe, u kojoj Jergović pokazuje posebno majstorstvo u suptilnom vođenju radnje, rečeno je u obrazloženju. Jergović je zahvalio "tradicionalnoj ustanovi" na nagradi jer, premda ne izgleda tradicionalno, njegova novela barata pričom kao tradicionalnim instrumentarijem.
Matičinu nagradu "Antun Gustav Matoš" za najbolju knjigu eseja dobio je Krunoslav Pranjić za knjigu "O Krležinu stilu and koje o čem još", zagrebačke Naklade ArTresor. U knjizi dolazi do izražaja vrsnoća književnih znanja i umijeća njezina autora, šarm i bogatstvo njegovih čitanja te relevantnost njegovih "unikatnih spoznaja". Umjesto zahvale, autor je pročitao nekoliko citata A. G. Matoša koji pokazuju njegovu suvremenost i aktualnost.
Nagradu "Ivan Kukuljević Sakcinski", koju Matica dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u ograncima, dobili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i ogranak Matice hrvatske u Zadru za znanstvenu monografiju Marijana Grgića "Časoslov opatice Čike" i fototipsko izdanje "Časoslova opatice Čike".
To je najstariji poznati ženski časoslov u kršćanskom svijetu, nastao u 11. stoljeću u Zadru, a čuva se u Oxfordu.
Primajući nagradu, urednik Josip Kolanović rekao je da se i veći pothvati mogu savladati kad se oko njih zauzme i kad ih se radi zajedno. "Malo toga možemo napraviti sami", rekao je.
Matičinu nagradu za znanost "Oton Kučera" dobio je Nenad Cambi za knjigu "Antika", koju je objavila Naklada "Ljevak" u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.
U obrazloženju se kaže da je djelo namijenjeno našem vlastitom osvješćivanju cjeline jedne kulturno-civilizacijske epohe i unosu hrvatske dionice u opću povijest umjetnosti. Jednom i drugom zahtjevu Nenad Cambi, naš pripadnik svjetske elite arheološke znanosti i visoke pedagogije, odgovorio je na primjeran način, rečeno je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati