Foto: FAH

EUROPA mora razviti vojnu autonomiju izvan NATO-a, stoji u prijedlogu strategije EU kojeg će razmatrati šefovi država članica Unije na današnjem sastanku, prenosi Politico.

"Kada je riječ o zajedničkoj obrani, NATO ostaje referentni okvir za većinu država članica, ali mi Europljani moramo preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost", stoji u dokumentu kojeg je osmislila šefica europske diplomacije Federica Mogherini.

U samom dokumentu ne spominje se vojska ili obavještajna služba Europske unije, ali ostavlja prostora za pojačano zajedničko djelovanje zemalja članica Unije izvan formalnih okvira NATO-a.

"Zemlje članice zadržavaju suverenitet u obrambenim odlukama, ali kako bismo postali samostalni, suradnja mora postati pravilo", stoji u dokumentu kojeg će danas razmatrati vođe članica EU, a među njima će biti i tehnički hrvatski premijer Tihomir Orešković.

Vojske članica Unije imaju iznimno lošu suradnju izvan NATO-a i upravo na tome će trebati dugo raditi. "Moramo razviti sposobnosti brze reakcije tako što ćemo ukloniti birokratske, financijske i političke prepreke što stoje na putu slanja Vojnih grupa na teren, otežavaju stvaranje jedinica i umanjuju učinkovitost vojnih operacija", stoji u tom dokumentu.

Loša suradnja

Jedan od najboljih primjera loše suradnje zbog neusklađenih pravila dogodio se sredinom travnja ove godine. Naime, njemačka vojska morala je ranije završiti sa sudjelovanjem u vojnoj vježbi NATO-a zato što su vojnici potrošili dozvoljeni broj prekovremenih sati. Pripadnici Bundeswehra napustili su četverotjednu vježbu nakon samo 12 dana zato što njemački zakon o radu vojnika dozvoljava radni tjedan od samo 41 radni sat.

Član parlamentarnog odbora za oružane snage Hans-Peter Bertels tražio je od njemačkih vlasti određenu dozu fleksibilnosti kako bi mogli ispunjavati svoje redovne obveze, prenio je tada britanski Independent.

Osim više integracije, u dokumentu se traži i više ulaganja u razvoj europske obrambene industrije kako bi se lakše postigla vojna autonomija. Povećanim izdvajanjima za vojne potrebe otvara se velika prilika za rast hrvatskih kompanija poput HS Produkta, Šestan-Buscha ili Đure Đakovića koji već imaju svjetski priznate proizvode.