Foto: Guliver image/Getty images

GRČKA ljevičarska stranka Syriza koja je pobijedila na jučerašnjim izborima, biračima je obećala odustajanje od mjera štednje i pregovore s međunarodnim kreditorima kako bi se izmijenili uvjeti otplate duga.

Donosimo plan njihove Vlade pod nazivom "Solunski program", i za usporedbu, njihov program u 40 točaka objavljen 2012. godine.

Solunski program

Sastoji se od četiri stupa: 1. Borba protiv humanitarne krize, 2. Pokretanje gospodarstva i promicanje porezne pravde, 3. Pokretanje zapošljavanja, 4. Transformacija političkog sustava kako bi se produbila demokracija

1. Borba protiv humanitarne krize

Troškovi programa borbe protiv humanitarne krize, koja uključuje interventne mjere za najugroženiji dio stanovništva iznose 1,9 milijardi eura.

Program uključuje besplatnu električnu energiju za 300 tisuća kućanstava od 300 kWh mjesečno po osobi.

Predviđa se i subvencionirana prehrana za 300 tisuća obitelji bez prihoda. U provedbu mjere bit će uključene javne agencije, lokalne vlasti, Crkva i humanitarne organizacije.

Uvodi se program socijalnih stanova, njih 30 tisuća, čija najamnina bi iznosila 3 eura po četvornom metru.

Za umirovljenike koji imaju mirovinu vraća se "božićnica" kao 13. mirovina.

Uvodi se besplatna medicinska skrb za nezaposlene bez zdravstvenog osiguranja.

Uvodi se besplatan javni prijevoz za dugotrajno nezaposlene i siromašne.

Ukida se poseban porez na toplinsku energiju (grijanje) i dizelsko gorivo, a cijena goriva za grijanje kućanstava vraća se na 0,90 eura, u odnosu na sadašnjih 1,20 eura po litri.

2. Pokretanje gospodarstva i promicanje porezne pravde

Troškovi ovih mjera procjenjuju se na 6,5 milijardi eura, a korist na tri milijarde.

Ovaj paket mjera usmjeren je na pokretanje gospodarstva, smanjivanjem poreznog opterećenja za realni sektor i građane, povećanje likvidnosti sustava i potražnje.

Pretjerano oporezivanje srednje klase i svih onih koji ne izbjegavaju porez, doveo je veliki broj građana u situaciju da su im ugrožena radna mjesta, privatna imovina, pa čak i fizička egzistencija, što pokazuje rastući broj samoubojstava.

Predviđa se omogućavanje otplate duga prema državi i državnim fondovima u 84 rate.
Prihodi koji se očekuju od naplate poreznih dugova trebali bi iznositi između 5 i 15% ukupnog duga, a naplata će biti olakšana sljedećim mjerama:

• zaustavljanje postupka prisilne naplate, blokade računa i oduzimanja nekretnine u kojoj dužnik stanuje, za sve one koji se uključe u proces nagodbe,
• Zaustavljanje postupka prisilne naplate na 12 mjeseci za dužnike za koje se utvrdi da su bez prihoda.
• Ukidanje protuustavnog tretmana duga prema državi kao počinjenog prekršaja.
• Ukidanje obveznog depozita od 50% poreznog duga ako preduvjet za otvaranje sudske rasprave. Depozit će biti smanjen na 10 do 20%, ovisno o financijskim okolnostima dužnika.

Predviđa se i momentalno ukidanje jedinstvenog poreza na sve nekretnine, te uvođenje poreza na veliku imovinu. Planira se uvođenje većeg broja poreznih razreda kako bi se omogućilo progresivno oporezivanje.

Previđeno je i restrukturiranje teško naplativih kredita za građane i tvrtke. To će uključivati individualnu procjenu dužnika, otpis dugova najsiromašnijima i opće načelo da rata za otplatu preostalih dugova ne prelazi 1/3 prihoda dužnika. Predviđa se i uspostava javne institucije koja će posredovati u naplati dugova.

Predložit će se zakon kojim će se zabraniti ovrhe nad jedinom nekretninom dužnika čija vrijednost je ispod 300 tisuća eura, a također se predviđa i zabrana preprodaje ili ustupanja dugova nebankarskim institucijama

Minimalna plaća podiže se na 751 euro.

Planira se osnivanje razvojne banke i banaka posebne namjene.

3. Pokretanje zapošljavanja

Planom je predviđeno neto povećanje broja radnih mjesta za 300 tisuća u svim sektorima gospodarstva: javnom, privatnom i socijalnom, što bi se trebalo vidjeti kroz dvije godine.

Plan zapošljavanja vodi računa o starijima od 55 godina, kao i o velikom broju nezaposlenih mladih.

Predviđa se i povrat institucionalnog okvira za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i vraćanje kolektivnih ugovora i arbitraže.

Plan predviđa ukidanje svih propisa koji omogućuju velika otpuštanja i neopravdane otkaze, kao i onih koji omogućuju iznajmljivanje radnika.

4. Transformacija političkog sustava kako bi se produbila demokracija

Programom je predviđena institucionalna i demokratska rekonstrukcija države. Želi se osnažiti predstavnička demokracija i uvesti nove institucije izravne demokracije.

Predviđa se regionalna organizacija države. Povećanje transparentnosti, ekonomske autonomije i djelotvoran rad općina i regija. Žele se osnažiti institucije izravne demokracije i uvesti nove.
Planira se osnažiti demokratsko sudjelovanje građana.

Uvođenje novih institucija, kao što su zakonodavne inicijative građana, građanski veto i inicijative za raspisivanje referenduma.

Predviđa se osnaživanje uloge parlamenta i smanjenje zastupničkog imuniteta.

Ponovna uspostava javne radio-televizije.

Program u 40 točaka iz 2012. godine preuzet je sa stranice Radnička borba:

1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja gospodarstva i povratka zaposlenost.

2. Zahtijevanje od Europske Unije da promijeni ulogu Europske centralne banke, tako da ona financira države i programe javnih ulaganja.

3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve dohotke iznad 500.000 eura.

4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sustava.

5. Podizanje poreza za velike kompanije do razine europskog prosjeka.

6. Usvajanje poreza na financijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.

8. Ukidanje financijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inozemstvo.

10. Drastični rezovi vojnih izdataka.

11. Povećanje minimalne plaće do razine prije smanjenja, 750 eura mjesečno.

12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one s niskim plaćama.

15. Subvencioniranje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.

16. Povećanje potpora za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite obitelji samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i obitelji bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) poduzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, zračne luke, pošta, voda).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša.

21. Jednake plaće za muškarce i žene.

22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.

23. Proširenje zaštite rada i plaća radnika koji ne rade puno radno vrijeme.

24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.

25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za poduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantiraju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i okoliš.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s Europom.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim zastupnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalne straže i protupobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji tijekom prosvjeda. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih činitelja.

30. Jamčenje poštivanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih obitelji.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje financiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.

33. Reguliranje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje financiranja javnog zdravstva do razine europskog prosjeka. (Europsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Afganistana i s Balkana. Bez grčkih vojnika izvan naših vlastitih granica.

38. Prekid vojne suradnje s Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.