54.80.189.255 US
 

DP: Opcije razvoja krize oko slovenskog epikontinentalnog pojasa

Piše:
petak, 26.8.2005. 19:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Najnovije zaoštravanje između Slovenije i Hrvatske oko prijedloga zakona o zaštitnoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu što ga je u parlament uložila vlada Janeza Janše na svoj je način predvidio slovenski predsjednik Janez Drnovšek jednom skeptičnom izjavom danom nakon zajedničkog sastanka hrvatske i slovenske vlade na Brijunima, piše Aleš Gaube na češkom interentsajtu.

Drnovšek je prije mjesec i pol dana pozdravio brijunsku deklaraciju o izbjegavanju incidenata dviju vlada, piše Gaube u opširnom prilogu pod naslovom "Situacija je fluidna (složena)" na češkom internet-sajtu Transition online (TOL) piše njihov slovenski suradnik.

No tom je prigodom, podsjeća Gaube, slovenski predsjednik istaknuo i sljedeće upozorenje:

"Simboličke geste su važne, ali ostaju problemi koje je potrebno riješiti i morat će im se posvetiti pozornost prije ili kasnije", rekao je Drnovšek aludirajući na problem međudržavne granice koja je, navodi Gaube, duga 670 kilometara, "ali njezina demarkacija nije izvršena".

Drnovšek je tom prilikom, dodaje slovenski novinar, upozorio kako pokušaji određivanja granice, odnosno donošenja sporazuma, nisu uspijevali, podsjećajući na svoj neuspio pokušaj s bivšim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, te incidente koji su se od tada pojavljivali.

Mjesec i pol dana nakon Drnovšekove izjave njegova su se predviđanja pokazala točnima jer je Sanaderova vlada "jednostrano ušla bez Slovenije u pregovore s Italijom o demarkaciji epikontinentalnog pojasa u Jadranskom moru".

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova zajamčilo je, doduše, tom prigodom da sporazumijevanje s Italijom ne prejudicira pregovore o granici između Hrvatske i Slovenije, no mnogi se slovenski političari pitaju zašto onda Slovenija nije bila pozvana na trojne razgovore zajedno s Hrvatskom i Italijom.

"Napokon, i Hrvatska i Slovenija slijednice su bivše Jugoslavije", navodi Gaube, na fonu teorije po kojoj Sloveniji, kao nasljednici bivše SFRJ pripada i slijedništvo talijansko-jugoslavenskog dogovora o razgraničenju epikontinentalnog pojasa, a potencijalno i izlaz na otvoreno more, te pravo na osnivanje zaštitnih morskih zona.

Slovenska je vlada 12. kolovoza zatražila od Italije i Hrvatske da bude uključena u razgovore, a slovensko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da su od Italije dobivena jamstva da slovenski interesi neće biti povrijeđeni.

Slovenska vlada, navodi Gaube, nije bila potpuno zadovoljna dobivenim jamstvima, pa je odlučila pokrenuti proceduru donošenja vlastitog zakona o zaštitnoj zoni i epikontenentalnom pojasu, na što je dobila kritiku u listu "Delo" da je riječ o paničnoj reakciji zbog straha da se izgubi u dugotrajnoj diplomatskoj igri.

KAKVI SCENARIJI AKO SLOVENIJA PROGLASI SVOJU ZONU

Moguća su dva scenarija u slučaju da slovenski parlament potvrdi vladin prijedlog zakona o zaštitnoj zoni i epikontinentalnom pojasu, navodi Gaube, analizirajući moguće reakcije hrvatske vlade.

"Po prvom scenariju Hrvatska može kontrirati početkom primjene vlastite ekološko-ribolovne zone (koja privremeno ne važi za članice EU-a). To bi izazvalo ozbiljne incidente jer se dvije zone (već proglašena hrvatska i slovenska koju će idućeg mjeseca prema najavama bez teškoća potvrditi parlament) međusobno preklapaju.", navodi Gaube.

Iskustvo sugerira, navodi Gaube, da će obje strane pokušati izvršavati svoju jurisdikciju nad tim teritorijem, kako bi pokazale svoj efektivni nadzor, što je važan element pri svakoj arbitraži. S druge strane, navodi Gaube, Hrvatska se u tom pogledu možda može osjetiti sputanom budući da je Europska unija ove jeseni pred odlukom hoće li početi pregovore s Hrvatskom.

Spor sa Slovenijom, koja je članica EU-a, u tom pogledu Hrvatskoj sada ne bi koristio, ocjena je slovenskog suradnika češkog sajta.

Po drugom scenariju, navodi on, Slovenija će - na jednak način kako je to učinila Hrvatska - preko parlamenta proglasiti ribolovnu zonu, a onda će na neodređeno vrijeme odgoditi njenu primjenu. Ta bi opcija, razmišlja Gaube, omogućila da Slovenija i dalje podržava Hrvatsku pri ulasku u Europsku uniju.

"U svakom slučaju ni jedna ni druga opcija neće ništa promijeniti u pogledu neriješenog graničnog pitanja, a pozivi na međunarodnu arbitražu vjerojatno će se povećati", završava svoju analizu Gaube.

(Hina) xfl yrt

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije