HRVATSKI predstavnik pri Ujedinjenim narodima Vladimir Drobnjak izrazio je u utorak u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda zadovoljstvo vrlo povoljnim izvješćem predstavnika Haškog suda o suradnji Hrvatske sa Sudom i rekao da je Hrvatska spremna već ove jeseni preuzeti slučajeve od Haškog suda.

Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte podnijeli su u ponedjeljak izvješće Vijeću sigurnosti o provedbi izlazne strategije Suda pohvalivši suradnju Hrvatske sa Sudom.

Del Ponte je rekla da hrvatske vlasti sada u cjelosti surađuju s Tužiteljstvom, a o problemu odbjeglog generala Ante Gotovine da očekuje da ga Hrvatska pronađe i izruči što je prije moguće.

U pisanom izvješću Vijeću sigurnosti Meron je naveo kako se suradnja Hrvatske s ICTY-jem vrlo poboljšala.

Drobnjak je govoreći na Vijeću sigurnosti zahvalio na pohvalama, a za preostalu obvezu uhićenja i izručenja Gotovine ukazao na del Pontino pisano izvješće Vijeću sigurnosti u kojem stoji da "Hrvatska trenutno čini sve što može da ga pronađe i uhiti".

Drobnjak je naglasio kako je Hrvatska spremna preuzeti izvjestan broj slučajeva od Haškog suda i da priprema hrvatske suce i tužitelje za tu zadaću u suradnji s Haškim sudom. "Hrvatska se osjeća spremnom preuzeti dio slučajeva od Haškog suda već ove jeseni i nastavit će dijalog s ICTY-jem o tome, kao i suradnju na polju obuke i tehničke pomoći", kazao je on.

Drobnjak je zahvalio Carli del Ponte na iskazanoj namjeri da zatraži da se hrvatskom pravosuđu ustupi slučaj hrvatskog generala kojega je Haški sud optužio za zločine počinjene 1993. protiv srpskih civila u Medačkom džepu. Del Ponte obraćajući se Vijeću sigurnosti nije navela ime generala, ali u njezinom pisanom govoru koji je stavio na raspolaganje ICTY stoji da se radi o Mirku Norcu.

Drobnjak je rekao kako pridržavanje datuma izlazne strategije Haškog suda mora ostati prioritet Vijeća sigurnosti, naglasivši kako je za stabilnost jugoistočne Europe bitan ne samo rad Suda nego i njegovo pravovremeno zatvaranje.

Prema izlaznoj strategiji Sud do kraja 2004. treba završiti sve istrage, do kraja 2008. sva prvostupanjska suđenja i završiti rad 2010.

Drobnjak je izrazio stajalište Hrvatske da bi jurisdikciju Haškog suda trebalo dopuniti uspostavom postupaka za davanje kompenzacija pogrešno osuđenim, suđenim i zatvorenim osobama. Također je kazao da bi zatvorenici trebali služiti kaznu u blizini njihovog mjesta življenja, za razliku od uputa Suda iz 1993. koje predviđaju izvršenje kazne izvan teritorija bivše Jugoslavije.

Drobnjak je Vijeću sigurnosti rekao kako je za Hrvatsku veoma važno da se kroz suđenja na Haškom sudu poštuju povijesne i političke činjenice. Ukazao je kako je Hrvatska stavila u pitanje kvalifikacije u nekim optužnicama koje nisu u cijelosti u skladu s nedavnom poviješću niti s rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda o okupiranom teritoriju Hrvatske. Drobnjak je rekao da buduće generacije čitajući zapisnike sa suđenja u Den Haagu moraju biti u stanju povući jasnu crtu između agresora i žrtve i shvatiti što se događalo tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj koji u povijesti zemlje predstavlja jedno od najsjajnijih razdoblja.