Tekst: J.D./J.Š.
Foto: Admir Buljubašić (Cropix)

NACIONALNI centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija odgovorna za provođenje državne mature, demantirao je danas navode o curenju informacija s tog standardiziranog testa, koji su se jučer pojavili u medijima.

Ravnatelj Centra, Goran Sirovatka, odlučno je ustvrdio da se radi o "pucanju u prazno i pokušaju obezvrjeđivanja državne mature.

"Mi smo učinili sve da do curenja ne dođe i nije", rekao je na novinskoj konferenciji. Tvrdi da je 25 posto vjerojatnosti da se pogode dva točna eseja iz osam ponuđenih djela i da su u Centru bili svjesni da se o Zločinu i kazni već dugo priča. Isto su znali da učenici očekuju temu iz djela U registraturi, te da im da je velika želja bila da ne bude Krležina Baraka 5b.

Veliko osiguranje

Ravnatelj tvrdi da je osiguranje tih tekstova veliko, te da svega desetak osoba znaju koja su pitanja - četiri do šest osoba koje rade na testu, dvije osobe iz Centra, prelamač, redaktor i lektor. Prelamanje se, rekao je Sirovatka, radi u zaštićenoj prostoriji u Centru, u koju pristup ima samo ograničen broj osoba. Sve inačice testa se kriptiraju, a samo jedna se odabire slučajnim izborom. Vreće u koje se stavljaju testovi imaju jedinstvene kodove, a svi uključeni u proces izrade testova morali su potpisati izjavu o tajnosti i da nemaju srodnika u prvom koljenu koji ide na maturu.

Naveo je kako su se prije dva dana na forumima i web stranicama pojavile informacije o tome da će u ispitu iz hrvatskog jezika biti djela Čiča Goriot i Zločin i kazna, te da će iz Čiče Goriota tema biti razgovor likova vicontesse i Rastignaca, a da će ulomak razgovora Raskoljnikova i Sonje iz Zločina i kazne biti primjer pisanja interpretativnog eseja.

Ne prelama se na učenicima

Na novinarski upit o tome je li poljuljano povjerenje u državnu maturu i kako se to misli ispraviti, rekao je: "Povjerenje je teško steći, a lako poljuljati, no gradit ćemo ga ponovno, i to na tome da se mogućnost pogađanja eseja ne ponovi". Dodao je i kako je jedna od opcija da se više ne objavljuju djela iz će dolaziti teme za eseje. Ne smatra da to znači prelamanje problema na leđima učenika, jer dio testa s esejima ionako ne mora biti vezan za lektire, nego za ponuđene predloške. 

"Na ispitu državne mature iz Hrvatskoga jezika na višoj razini koji se pisao u srijedu, 17. ožujka 2010. ponuđene su bile dvije teme: ulomak iz romana Zločin i kazna i ulomak iz eseja Igra, sport, utakmica... industrija: pospremanje izokrenutih vrijednosti Tončija Matulića. Na ispitu iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini bile su ponuđene dvije teme: ulomak iz eseja
O romanima i knjigama Mire Gavrana i ulomak iz romana Zločin i kazna F. M.  Dostojevskoga. Ulomci iz djela Zločin i kazna na objema razinama nisu bili isti i nisu se podudarali s ulomkom objavljenom u tekstu, koji je objavljen na internetu", naveo je Sirovatka.

Pucanje u prazno

"Ispitna djela koja su bila ponuđena kao predložak za pisanje eseja nisu tajna. Objavljena su još u prosincu 2008. godine u ispitnome katalogu za Hrvatski jezik prema razinama te su učenici imali mogućnost pripremiti se za sva ispitna djela. Kako je sasvim jasno da se radilo o nasumičnom pogađanju s pokušajem obezvrjeđivanja državne mature, jer nije ponuđeno nijedno od djela koja nisu ranije navedena da mogu biti tema eseja, kao i to da Čiča Goriot nije bio ponuđen kao ispitno djelo, odbacujemo bilo kakvu pomisao da se radilo o 'curenju' informacija već smatramo da se radilo o još jednom pokušaju stavljanja prepreka na
provođenje državne mature", naveo je Sirovatka.

Dodao je i da je dodatni dokaz tome "današnji ispit iz engleskoga jezika i predviđanja mogućih tema od kojih je najčešće spominjana tema GMO i Školske uniforme koje nisu bile tema na ispitima iz Engleskoga jezika niti na jednoj razini, čime se i potvrdilo da su osobe, koje su predviđale ili 'znale' teme, nisu bile upoznate čak niti sa strukturom ispita iz Engleskoga jezika, koja je bitno drugačija od strukture ispita iz Hrvatskoga jezika".