54.81.78.135 US
 

DZS potvrdio pad BDP-a u drugom tromjesečju za 0,7 posto: Spašava nas turizam, industrija i dalje tone!

KLJUČNI PODACI
  • Usporavanju pada BDP-u pridonio je i rast potrošnje kućanstava i države, no sve je to poništio relativno visok uvoz koji se veže uz ulazak u Europsku uniju.
Piše: Media Servis, I.M., M.L.
utorak, 10.9.2013. 19:25
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: DZS

HRVATSKI BDP pao je u drugom tromjesečju ove godine 0,7 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku i time potvrdio svoju prvu procjenu objavljenu krajem prošlog mjeseca.

Državni zavod za statistiku danas je predstavio procjenu tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje ove godine. Tromjesečni bruto domaći proizvod jest vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga u zemlji tijekom jednog tromjesečja. Osnovna svrha obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda jest izračun realne stope rasta. Tromjesečni BDP upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja.

Objavljena je procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2013. prema kategorijama izdataka i područjima djelatnosti, u tekućim cijenama, stalnim cijenama prethodne godine i stalnim cijenama referentne godine (2005. = 100).

Usporavanju potonuća BDP-a uvelike pridonio turizam

Iako je gospodarstvo i dalje u padu, riječ je o najboljem kvartalskom rezultatu ove Vlade. Usporavanju potonuća BDP-a, koji je u prvom kvartalu pao za 1,5 posto, uvelike je pridonio turizam, te porast potrošnje kućanstva i države, rekao je ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

"Djelatnosti koje su najznačajnije utjecale na rast bruto domaćeg proizvoda su djelatnost pripreme hrane i smještaja, odnosno turizam te proizvodnja energije, dok je najznačajniji negativan rast koji je, nažalost, poništio pozitivan rast ovih ostalih djelatnosti smanjenje industrijske proizvodnje", rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

Negativno je utjecao i visok uvoz roba i usluga, koji je nakon četiri uzastopna kvartalna pada zabilježio rast od 4,9 posto što se veže uz ulazak u Europsku uniju. Iako se u Banskim dvorima u idućem kvartalu nadaju pozitivnoj nuli, Krištof u to sumnja.

"Trenutni trendovi ukazuju da je pad u industriji nastavljen, te se zbog toga, budući da industrija ima značajan udio u obračunu BDP-a, ako se ti trendovi ne promijene, ne može očekivati da će treći kvartal biti pozitivan", istaknuo je Krištof.

Prezentaciju s današnje konferencije za novinare u povodu objave procjene tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2013. možete u cijelosti pogledati OVDJE(.pdf).

Prva procjena BDP-a za treće tromjesečje 2013. krajem studenog

"Bruto domaći proizvod realno je manji za 0,7 posto u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto tromjesečje 2012.
 
Izdaci za potrošnju kućanstava porasli su za 0,5 posto. Izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) porasli su za 1,4 posto. Izdaci za potrošnju države porasli su za 1,3 posto. Rast bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 0,9 posto. Izvoz roba i usluga porastao je za 0,8 posto. Uvoz roba i usluga porastao je za 4,9 posto.

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realnog rasta BDP-a bio je pozitivan (1,1 postotni bod), dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan (1,8 postotnih bodova).
 
Najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je izvozom turističkih usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren uvozom roba.
 
Bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je manja za 0,6 posto.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
Na realni rast BDV-a utjecao je rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u ovim djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (za 0,3 posto), Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane (za 0,9 posto), Informacije i komunikacije (za 0,6 posto), Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (za 0,5 posto) te Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (za 1,1 posto) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
 
Realni pad bruto dodane vrijednosti ostvaren je u ovim djelatnostima: Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (za 2,6 posto), Građevinarstvo (za 4,7 posto), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (za 1,9 posto), Poslovanje nekretninama (za 0,9 posto) i Ostale uslužne djelatnosti (za 1,4 posto) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
 
Najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je u ovim djelatnostima: Opskrba električnom energijom i plinom (D) kao i u djelatnosti Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I), dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti Prerađivačka industrija (C).
 
Prva procjena BDP-a za treće tromjesečje 2013. bit će objavljena 29. studenoga 2013.", stoji u izvješću DZS kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Ekonomisti: Vlada bi se trebala baviti ekonomijom, a ne ideologijom

U emisiji HTV-a "Tema dana" gostovali su prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Na upit o razlozima zbog kojih se Hrvatska našla u krizi, odgovaraju:

"Razlozi sežu u 1994. godinu kada je hrvatska uvela kunu. Problem je što primjenjujemo potpuno krivi model - Od Škegre pa do Linića isti, krivi model. Sve Vlade koristile su krivi model - model koji uopće ne vodi o računa proizvodnji", kazao je Jakovčević te dodao da smo prema ekonomskom modelu mi najgora ekonomija na svijetu

"Imamo konstantno zanemarivanje inventivno-inovativne tehnologije. Broj patenata u odnosu na ostale europske zemlje kudikamo je manji. Kuća gori - moramo rješavati kratkoročne ciljeve. Ako želimo neko dugoročno rješenje, moramo se osloniti na znanost i inovacije", komentirao je pak Aralica.

"Mi se vrtimo u začaranom krugu koji se svodi na smanjenje potrošnje i veću poreznu presiju, umjesto da se smanji porezno opterećenje i poveća javna potrošnja. Proračunski deficit može biti održiv ako mi stvorimo pretpostavke za razvoj", govori Jakovčević o tome kako izvući Hrvatsku iz krize. "Radi se o stihiji koja je naslijeđena od prijašnjih Vlada. Cijela Vlada trebala bi se baviti ekonomijom, a ne ideologijom", dodaje.

Aralica pak rješenje kratkoročnih rješenja vidi u tri stavke - restrukturiranju dugova, stvaranju tehnološko-proizvodne osnovice društva i strukturnim reformama.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije