TVRTKA Jaruščica projekt, koja se bavi kupnjom i prodajom vlastitih nekretnina, a koja je osnovana tek prije četiri godine, podnijela je zahtjev za predstečajnom nagodbom i to zbog dugova prema Zagrebačkoj banci u iznosu od čak 231 milijun kuna. Tu je i porezna obveza od 2,1 milijuna kuna, a dužni su i dobavljačima 7 milijuna kuna te po stotinjak tisuća prema HEP-u kao i za komunalni doprinos i vodu. Sve skupa dugovi te relativno mlade tvrtke iznose više od 240 milijuna kuna. 

 

 

Bila bi to još jedna priča o propalom nekretninskom biznisu da iza tvrtke ne stoji ekipa koja je razarala Kamensko. Prije svega riječ je o Antunu Crlenjaku, bivšem direktoru Kamenskog koji je sve do jučer vodio tvrtku Jaruščica projekt. Protiv Crlenjaka vodi se i nekoliko kaznenih postupaka i to zbog malverzacija u Kamenskom, ali i zbog sumnjivih državnih kredita koji je dobio za projekte koji nikada nisu zaživjeli.

 

Iako se radi o nevjerojatnom kreditu Zagrebačke banke te dugovima od više stotina milijuna kuna, sam dokument kojeg donosimo u prilogu, a koji je predan Financijskoj agenciji (Fina), zapravo je vrlo smiješan i "traljavo" napisan. Tako su u prvom dokumentu "zaboravili" poslati detalje kreditnog aranžmana sa Zagrebačkom bankom, dok je u drugom dokumentu stavljena i posebna oznaka: "Za ostale informacije možete zvati Antuna Crlenjaka na ovaj broj ...".

 

Iako smo pokušali dobiti Crlenjaka više puta na taj broj, nije nam to pošlo za rukom. Jesu li službenici Fine imali više sreće, nije nam poznato. 

 

 

Jaruščica projekt zapravo je nekretninski posao koji je prvenstveno vezan uz izgradnju i prodaju stanova na zagrebačkom predjelu Lanište. Iza projekta stoji famozna Orion grupa odnosno nekretninski konzorcij koji se povezuje s odbjeglim Miroslavom Kutlom.

 

Antun Crlenjak bio je od početka direktor tvrtke Jaruščica projekt, odnosno od travnja 2010. godine. No, nakon što je Crlenjak uhićen u ožujku 2012. godine zbog sumnje da je oštetio državni proračun jer je nenamjenski potrošio 14 milijuna kuna kredita, na čelu Jaruščica projekta mijenja ga Marko Butković koji je ujedno direktor i Orion Grupe, Gallina upravljanje do.o. te T.M. Savjetovanje, odnosno tvrtkama koje se vežu uz Kutlu te Zorana Pripuza i Nikicu Jelavića, građevinske poduzetnike sa zagrebačke Knežije, pravomoćno oslobođene u procesu tzv. zločinačkoj organizaciji.

 

Neke od tih tvrtki stavile su i svoje zabilježbe na nekretnine Kamenskog ili se spominju u samoj aferi Kamensko kada je riječ o poslovanju tvrtke Dalta. 

 

Propast tvrtki koji su stale na nekretnine Kamenskog 

 

Recimo i da se Orion grupa našla u procesu predstečajne nagodbe i to zbog dugovanja od 26,1 milijun kuna, Gallina upravljanje ima poreznog duga od 1,4 milijun kuna i više od 180 dana blokirane račun. Bolje ne stoji ni TM Savjetovanje s također više od 180 dana blokiranog računa. Pa se može govoriti o pravom poslovnom kolapsu.

 

Svakako treba postaviti i pitanje kako su se dva kredita Zagrebačke banke mogla naći na tvrtki Jaruščica projekt u visini od 231 milijun kuna, a koja je osnovana u travnju 2010. godine te ima tri zaposlena. Već prije tri godine bilo je sasvim jasno kako je kriza u punom jeku, te da je nekretninski posao postao neisplativ. 

 

 

Kada smo o detaljima tog kreditnog aranžmana upitali u Zagrebačkoj banci rekli su nam kako "Zagrebačka banka nije u mogućnosti komentirati poslovne odnose s pojedinim klijentima". 

 

No zanimljiva je još jedna stvar. Kada je riječ o lošem kreditu zakonska je obveza banke da kod Hrvatske narodne banke izrazi rezervaciju po kreditu, no nitko ne želi reći je li u ovom slučaju poštivana zakonska procedura.

 

Zagrebačka banka o tome ne želi govoriti, a u HNB-u se "vade" da to predstavlja "poslovnu, odnosno bankovnu tajnu i HNB ih može učiniti dostupnima trećim osobama samo u slučajevima propisanima važećim zakonima". 

 

Koji su to točno zakoni nisu nam pojasnili, iako smo Hrvatskoj narodnoj banci i guverneru Borisu Vujčiću jasno dali do znanja kako nas umjesto bilo kakvih brojki samo zanima je li Zagrebačka banka poštivala  zakonsku obvezu - nismo dobili nikakav odgovor.

 

Jedan od mogućih razloga je činjenica kako je u tijeku je nadzor nad poslovanjem Zagrebačke banke od strane HNB-a, što su nam iz ureda guvernera i potvrdili kazavši kako "podaci i saznanja do kojih Hrvatska narodna banka dođe u obavljanju svojih nadzornih zadaća predstavljaju poslovnu, odnosno bankovnu tajnu".