PREVENTIVNI napad kao model sigurnosti i neširenja oružja masovnog uništavanja koji su Sjedinjene Države isprobale u Iraku je nepredvidljiv i ima preveliku cijenu u ljudskim životima, a njemu nasuprot treba graditi kolektivni sustav sigurnosti temeljen na Ujedinjenim narodima, piše u srijedu direktor Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.

U potpisanom članku u The Washington Postu, ElBaradei piše kako je najozbiljniji izazov međunarodnom miru i sigurnosti u 21. stoljeću oružje masovnog uništavanja koje sada u svijetu ili ima ili teži steći između 10 i 15 država.

Sigurnost u bipolarnom svijetu Hladnoga rata temeljila se na nuklearnom zastrašivanju supersila. Taj model nestao je s propašću Sovjetskog Saveza, a da nije stvoren novi koji bi se bavio starim sukobima poput onoga na Bliskom istoku, u Kašmiru ili Korejskom poluotoku, ili novima poput Ruande ili Kosova, piše ElBaradei.

"Sustav kolektivne sigurnosti Ujedinjenih naroda, paraliziran tijekom Hladnoga rata, još nije uspio preobraziti sebe kako bi se mogao nositi s izmijenjenim vremenima i novim prijetnjama", kaže on.

ElBaradei trenutno stanje u svijetu opisuje kao neodlučno u kojem zemlje koje posjeduju nuklearno oružje, Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija, odugovlače s provedbom obveze na razoružanje prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. S druge strane su neke zemlje koje oklijevaju dopustiti IAEA da verificira kako nemaju nuklearno oružje. Između su države koje uživaju nuklearnu zaštitu jedne ili više nuklearnih sila, zemlje izvan Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja poput Indije, Pakistana i Izraela za koje se drži da posjeduju nuklearno oružje, zemlje koje teže doći do "alternative za siromašne", kemijskog ili biološkog oružja, te konačno terorističke skupine koje ne bi oklijevale steći i upotrijebiti to oružje.

ElBaradei smatra da kontrolu oružja masovnog uništavanja ne treba osigurati preventivnim vojnim napadima temeljenim na pretpostavci da neka zemlja posjeduje oružje masovnog uništavanja, kao što su to Sjedinjene Države učinile u Iraku, nego reformiranim sustavom kolektivne sigurnosti temeljenog na pravilima.

"To traži da UN-ov sustav kolektivne sigurnosti bude ojačan i moderniziran kako bi bio dorastao realnosti, s na primjer dogovorenim ograničenjem korištenja prava veta i spremnim snagama UN-a koje posjeduju fleksibilnost da odgovore na različite situacije", predlaže ElBaradei.

On također kaže da je za postizanje kolektivne sigurnosti u svijetu potrebno razumjeti da najjači poticaji za stjecanje oružja masovnog uništavanja postoje na područjima kroničnih napetosti i dugogodišnjih sukoba poput Bliskog istoka.

"Rješenje ovih kroničnih sporova mora se tražiti najozbiljnije, a paralelno raditi na uklanjanju zabrinutosti zbog širenja oružja, kao dijelu ukupnog rješenja", kaže ElBaradei.

"Samo uklanjanjem motivacije za stjecanje oružja masovnog uništavanja možemo se nadati da ćemo značajno poboljšati globalnu sigurnost", naglašava šef IAEA.

On također smatra da je za postizanje održivog sustava kolektivne sigurnosti potrebno ukloniti asimetriju između zemalja koje posjeduju i onih koje ne posjeduju nuklearno oružje učinivši oružje masovnog uništavanja nelegitimnim.