I U IDUĆIM godinama rast potrošnja energije u Hrvatskoj nastavit će se, pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove objekte, koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu strujom gospodarstva i stanovništva, ocijenjeno je na skupu vodećih hrvatskih energetičara, pod nazivom "Budućnost hrvatske energetike" održanog danas u Zagrebu, u organizaciji Fondacije Heinrich B?ll.

Samo u prošloj godini, potrošnja električne energije porasla je za blizu 5 posto u odnosu na 2002. godinu, pa se planovi o novim energetskim projektima nameću kao nužnost, rekla je Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Pritom, naglasila je, bit će potrebno koristiti plinske, ugljene i hidroelektrane, kao i obnovljive izvore energije.

Branka Jelavić je izvijestila kako je u Hrvatskoj se provodi pet takvih projekata: Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen (geotermalna energija), Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija vjetra) i Sunen (energija sunca).

Nikola Bruketa, direktor Sektora razvoja Hrvatske elektroprivrede (HEP) ocijenio je da sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, ovisi o novim investicijama u elektroenergetski sustav.

Naglasio je da je sve veći jaz između mogućnosti toga sustava koje opadaju zbog tehnološke i fizičke zastarjelosti objekata, i potrošnje koja raste.

Unatoč visokim ulaganjima, koje su primjerice prošle godine dosegnula 2 milijarde kuna, HEP neće moći sam investicijski pokriti potrebu za novim ulaganjima pa stoga očekuje zanimanje privatnog kapitala za ulaganja u hrvatski elektroenergetski sustav, rekao je Bruketa.

Po njegovim podatcima, trenutačno je u sustavu HEP-a 30 elektrana i 24 tisuće transformatorskih stanica. Ovi objekti i druge djelatnosti HEP-a zapošljavaju 15 tisuća radnika koji srkbe za potrebe 2,1 milijuna kupaca (koliki je i broj električnih brojila u Hrvatskoj).

Nikola Bruketa iz HEP-a istaknuo je da se "opskrba sada odvija u napregnutim okolnostima , gdje svaka nepovoljna (hidrološka, klimatska, sirovinska i sl.) okolnost može dovesti do poteškoća u radu sustava". Povoljnom okolnošću ocijenio je otvaranje i liberalizaciju tržišta električnom energijom, što bi, kako drži, ulaskom novih davatelja usluga i pritiskom konkurencije koju donosi taj proces, trebalo povoljno utjecati na sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom energijom.

Savjetnik Uprave INA-e Stevo Kolundžić govorio je o planovima za INA-inu budućnost te o opskrbi Hrvatske fosilnih gorivima.

Kolundžić smatra da INA, želi li slijediti trendove u naftnom i plinskom biznisu, neće moći opstati kao nacionalna naftna kompanija, a želi li kao i druge kompanije, poslovati kao multinacionalna kompanija, trebala bi izbjeći većinsko državno vlasništvo. To bi, kako smatra, bio nastavak restrukturiranja INA-e koje je išlo logikom razdvajanja temeljnih (core business) od pratećih djelatnosti.

Naglašavajući važnost fosilnih goriva, koja još uvijek drže primat u svjetskoj opskrbi energentima, Kolundžić je podsjetio na velika INA-ina ulaganja u modernizaciju rafinerija.

Glede opskrbe plinom, Hrvatska je, kako je rekao, do 2011. dostatno opskrbljena iz sadašnjih izvora, a nakon toga trebalo bi ugovoriti novi uvoz ovog energenta.

(Hina) duk sp