TURSKI premijer Tayyip Erdogan u petak je odbio zahtjev Europske komisije da napravi gestu dobre volje prema Cipru prije nego što lideri zemalja EU idućeg tjedna donesu odluku o početku pregovora o punopravnom članstvu s njegovom zemljom.

Jedan je turski dužnosnik rekao da je na sastanku u sjedištu EU u Bruxellesu predsjednik komisije Manuel Barroso "izrazio očekivanje turske geste dobre volje prema Cipru" prije summita.

"Turska je to odbila i Erdogan je rekao da Ankara glede Cipra neće više ništa poduzimati", rekao je taj dužnosnik novinarima. Prema njegovim riječma, Cipar neće biti na dnevnom redu prije odluke EU 17. prosinca.

Turska je napala Cipar 1974., reagiravši na državni udar proveden uz pomć Grčke i na sjeveru podijeljenog otoka ima 35 tisuća vojnika. Ankara ne priznaje međunarodno prihvaćenu vlast ciparskih Grka u Nikoziji kao predstavnika cijelog Cipra.

Nacrt izjave sa summita predviđa da će Trska neizravno priznati Cipar proširujući svoj sporazum o pridruživanju EU na svih deset novih članica, među kojima je i ta otočna država. Diplomati pri EU kažu kako je Turskoj upućen i zahtjev za jednostranim smanjenjem broja vojnika na Cipru.

Erdogan u Bruxellesu nastoji dogovoriti početak pregovora o punopravnom članstvu bez nepravednih uvjeta, a diplomati istodobno pokušavaju pronaći formulu kojom bi umirili zapadnoeuropske zemlje u kojima je javnost većinom protiv ulaska Turske u Uniju. Ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u petak pokazalo je koliki je taj otpor.

Samo 49 posto ispitanih u redovitom ispitivanju Eurobarometra željelo bi nastavak širenja unije, a 40 posto ih se tome protivi. Turska nije izravno spomenuta u ispitivanju, ali je najveća zemlja među kandidatima za članstvo.

Čak 62 posto Austrijanaca, 57 posto Nijemaca, 54 posto Luksemburžana, 52 posto Finaca i 51 posto Francuza protivi se bilo kakvom daljnjem širenju EU. Ipak, potpora širenju Unije znatno je veća u novih 10 članica, primljenih u Uniju ove godine.

Odluka o primanju goleme, siromašne i većinom agrarne zemlje, u kojoj su muslimani 70 posto stanovništva, a 90 posto ukupnog kontinentalnog teritorija geografski izvan Europe, duboko je kontroverzna, piše Reuters.

"I druge susjedne zemlje, od Maroka i Tunisa do Ukrajine, iskoristile bi takvu odluku kako bi zakucale na vrata EU. Na obzorju se nazire lavina članstva", rekao je vođa njemačke parlamentarne oporbe Michael Glos.