Esad Prohić o ulozi savjetnika za znanost
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Savjetnik predsjednik Republike Hrvatske za znanost, obrazovanje i zaštitu okoliša Esad Prohić govorio je danas na kolokviju Instituta Ruđer Bošković (IRB) o ulozi savjetnika za znanost u procesu donošenja odluka vlasti.
Prohić koji će, kako je rekao, do kraja veljače biti savjetnik predsjednika Republike, u svom predavanju je sažeo iskustva četverogodišnjega obnašanja savjetničke dužnosti. Iznio je svoja stajališta o tomu kakve osobine zahtijeva ta funkcija i kakve su ovlasti i uvjeti rada potrebni za njeno uspješno obavljanje.
Prohić smatra da je izuzetno važno obrazovati naše diplomatske predstavnike o znanosti i tehnologiji u pitanjima relevantnim za međunarodne odnose.
Savjetnik za znanost mora dobro poznavati sustav znanosti i biti veza između znanstvene zajednice i donositelja odluka, s povjerenjem obiju sredina, kazao je Prohić. Po mogućnosti i sam bi trebao biti ugledan znanstvenik, kazao je Prohić, istaknuvši primjer akademika Miroslav Radmana, koji je također nazočio današnjem kolokviju IRB-a.
On smatra da bi savjetnik morao imati mandat, vlastiti operativni proračun te odgovornost prema javnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prohić je, kao primjer što u tom smislu čine zemlje koje puno polažu na razvoj znanosti i obrazovanja, naveo Irsku, koja je u lipnju prošle godine postavila glavnog savjetnika za znanost, te Kanadu, gdje je 2003. osnovan Ured nacionalnoga savjetnika za znanost premijera.
Osim spomenute teme, Prohić je govorio i o ulozi znanosti, obrazovanja i tehnologije u zemljama u razvoju u kontekstu milenijskih razvojnih ciljeva utvrđenih na Milenijskom Samitu održanom u rujnu 2000. u sjedištu UN-a u New Yorku.
(Hina) xipet yjn
Prohić koji će, kako je rekao, do kraja veljače biti savjetnik predsjednika Republike, u svom predavanju je sažeo iskustva četverogodišnjega obnašanja savjetničke dužnosti. Iznio je svoja stajališta o tomu kakve osobine zahtijeva ta funkcija i kakve su ovlasti i uvjeti rada potrebni za njeno uspješno obavljanje.
Prohić smatra da je izuzetno važno obrazovati naše diplomatske predstavnike o znanosti i tehnologiji u pitanjima relevantnim za međunarodne odnose.
Savjetnik za znanost mora dobro poznavati sustav znanosti i biti veza između znanstvene zajednice i donositelja odluka, s povjerenjem obiju sredina, kazao je Prohić. Po mogućnosti i sam bi trebao biti ugledan znanstvenik, kazao je Prohić, istaknuvši primjer akademika Miroslav Radmana, koji je također nazočio današnjem kolokviju IRB-a.
On smatra da bi savjetnik morao imati mandat, vlastiti operativni proračun te odgovornost prema javnosti.
Prohić je, kao primjer što u tom smislu čine zemlje koje puno polažu na razvoj znanosti i obrazovanja, naveo Irsku, koja je u lipnju prošle godine postavila glavnog savjetnika za znanost, te Kanadu, gdje je 2003. osnovan Ured nacionalnoga savjetnika za znanost premijera.
Osim spomenute teme, Prohić je govorio i o ulozi znanosti, obrazovanja i tehnologije u zemljama u razvoju u kontekstu milenijskih razvojnih ciljeva utvrđenih na Milenijskom Samitu održanom u rujnu 2000. u sjedištu UN-a u New Yorku.
(Hina) xipet yjn
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati