54.211.247.249 US
 

EU: 2003. - Godina kriza i podjela

Piše:
četvrtak, 18.12.2003. 08:22
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GODINA na izmaku ostat će za Europsku uniju upamćena kao godina kriza i podjela, počevši od razilaženja oko rata u Iraku do neuspjeha u usuglašavanju prvog europskog ustava.

Ova je godina vjerojatno najteža nakon 1999. godine kada je Europska komisija na čelu s Luksemburžaninom Jacquesom Santerom morala podnijeti ostavku zbog optužbi za financijske malverzacije i nepotizam.

Za razliku od prethodne 2002. godine, koja je završila uspješnim završetkom pregovora o članstvu s 10 zemalja kandidata, 2003. je počela s podjelama unutar EU-a oko rata u Iraku. Već u siječnju, čelnici osam zemalja sadašnje i buduće Europske unije potpisali su pismo potpore Sjedinjenim Državama za pokretanje rata protiv režima Sadama Huseina u Iraku, čemu su se protivile Njemačka i Francuska.

Francuski predsjednik Jacques Chirac je nakon toga upozorio pristupajuće zemlje koje su potpisale pismo (Poljska, Češka i Mađarska), da su "propustile sjajnu priliku da šute".

Ta je kriza još jedanput potvrdila nemoć Europske unije na vanjskopolitičkom planu. Europska unija je još daleko od jedinstvene vanjske politike, koja bi joj omogućila veću težinu u globalnim poslovima.

Relativan uspjeh zabilježen je sredinom godine kada je na summitu u Solunu, na kraju uspješnog grčkog predsjedanja, Konvencija o budućnosti Europe pod vodstvom bivšeg francuskog predsjednika Valerya Giscarda dEstainga, predstavila nacrt prvog europskog ustava.

Jesen međutim donosi novu krizu kada je pod pritiskom Njemačke i Francuske revidiran pakt o stabilnosti eura, što je izazvalo bijes Europske komisije i manjih zemalja koje su poštivale financijsku disciplinu nužnu za očuvanje stabilnosti zajedničke valute.

U listopadu je s radom počela Međuvladina konferencija (IGC), koja je trebala usuglasiti konačan tekst ustava na temelju nacrta što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe.

Talijansko predsjedništvo postavilo je cilj da IGC završi posao do summita u prosincu, kada je bilo predviđeno konačno usuglašavanje ustava.

U nacrtu ustava predviđene su bitne promjene u funkcioniranju institucija Europske unije. Predloženo je, između ostaloga, uvođenje dužnosti predsjednika Vijeća EU-a, čime bi se dokinulo rotirajuće predsjedništvo. Isto tako, predloženo je uvođenje dužnosti ministra vanjskih poslova, te novi sustav odlučivanja u Vijeću.

Na summitu u Bruxellesu 12. i 13. prosinca, čelnici EU-a ustvrdili su da se slažu u svemu osim oko najbitnijeg pitanja - odlučivanju unutar Vijeća, tj. oko raspodjele moći. Španjolska i Poljska blokirale su dogovor, odbijajući prihvatiti novi sustav odlučivanja dvostrukom većinom, koji bi njihovu glasačku težinu sveo u realne okvire. Madrid i Varšava ustrajali su da se zadrži komplicirani sustav ponderiranih glasova iz Sporazuma iz Nice, prema kojem su oni mogli utjecati na donošenje odluka skoro kao dvaput veća Njemačka. Time je dogovor oko ustava odgođen na neodređeno vrijeme.

Mnogi čelnici nakon neuspješnog bruxelleskog summita tvrde da EU nije u krizi. Doista, nema pravne praznine u funkcioniranju institucija EU-a nakon njezina proširenja 1. svibnja sljedeće godine, budući da je Sporazum iz Nice stvaran za proširenu Europu. Osim toga, odredbe ustava ionako bi stupile na snagu tek 2009. godine.

Problem je u tome što bi neuspjeh oko ustava mogao biti zametak novih kriza i podjela. Odmah po završetku summita u Bruxellesu, francuski predsjednik Chirac ponovio je prijedlog o uspostavi "Europe s više brzina", tj. stvaranje skupine zemalja koje bi išle u tješnje integracije na nekim područjima poput obrane, gospodarske politike i pravosuđa. Takvu ideju ne odbacuje ni njemački kanceler Gerhard Schroeder. Mnogi strahuju da bi to dovelo do podjele na Europljane "prvog i drugog reda".

Sljedeće godine EU s 25 članica nastavit će pregovore oko ustava, paralelno s pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje 2006.-2013. Osim toga, održat će se izbori za novi saziv Europskog parlamenta nakon čega će se birati i nova Europska komisija.

Njemačka je već dala do znanja da postoji mogućnost povezivanja pregovora o novom proračunu s dovršetkom posla oko ustava. Berlin predlaže da se izdvajanje za europski proračun smanji s 1,24 na 1 posto GDP-a, što bi godišnje u zajedničku blagajnu donijelo oko 25 milijardi eura manje, točno onoliko na koliko Europska komisija procjenjuje potrebe za pomoć siromašnijim regijama EU-a, među koje spadaju južni dijelovi Španjolske i cijela Poljska.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije