54.90.119.59 US
 

EU iz 2004. izlazi s potpisanim prvim Ustavom i s deset novih članica

Piše:
četvrtak, 23.12.2004. 10:34
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

EUROPSKA unija 2004. godinu završila je s dva velika postignuća potpisala je prvi Ustav, postignut mukotrpnim pregovorima, i proširila se za 10 novih članica čime je s 450 milijuna stanovnika postala treće najveće tržište na svijetu.

Nakon dvije godine rada na Ustavnom sporazumu za Europu, čelnici EU konačno su se 18. lipnja ove godine na summitu u Bruxellesu uspjeli dogovoriti oko toga temeljnog dokumenta, koji treba osigurati jednostavnije i efikasnije djelovanje europskih institucija.

Ustav je rezultat teško postignutog kompromisa između zemalja koje žele veći stupanj integriranosti i onih koje žele zadržati ovlasti nacionalnih država. Ustavom se zamjenjuju ugovori po kojima funkcionira Europska unija, a s njime ona dobiva i pravnu osobnost.

Ustavni sporazum za Europu svečano je potpisan 29. listopada u Rimu, nakon čega je mogao započeti drugi proces, koji se može pokazati i težim od samog dogovaranja teksta dokumenta - proces ratifikacije u svim zemljama članicama.

Tek ako taj tekst prođe u svim zemljama članicama, moći će stupiti na snagu, kako je predviđeno krajem 2006. godine. Više zemalja članica organizirat će referendum o Ustavu, dok će u ostalima to biti prepušteno nacionalnim parlamentima.

Novim Ustavom, EU će dobiti stalnog predsjednika Europskog vijeća, s dvoipolgodišnim mandatom, koji se može obnoviti. Uvodi se i dužnost ministra vanjskih poslova, koji će predstavljati EU u svijetu, a provodit će politiku koju dogovore sve države članice. Na tu je dužnost već imenovan glavni tajnik Vijeća EU i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, koji će postati prvi europski ministar vanjskih poslova kada Ustav stupi na snagu.

Uvedeno je i timsko predsjedanje Vijećem EU-a. Tri zemlje članice kolektivno će predsjedati Vijećem EU-a tijekom 18 mjeseci, svaka od njih predsjedat će po šest mjeseci. Ta rotacija vrijedit će za sve formacije Vijeća, osim za Vijeće općih i vanjskih poslova, kojim će predsjedati ministar vanjskih poslova. Već je dogovoren redoslijed predsjedanja za razdoblje od 2007. do 2020. godine.

Pojednostavljen je način odlučivanja u Vijeću - umjesto sadašnjeg kompliciranog sustava ponderiranih glasova, uvodi se glasovanje dvostrukom većinom, što znači većinu zemalja članica, koje moraju predstavljati većinu u ukupnom stanovništvu EU.

Bitno je povećan broj područja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom, ali je u nekim područjima ostalo pravilo konsenzusa, koje svakoj članici daje pravo veta. To će pravilo i dalje vrijediti za područje vanjske politike, obrane i oporezivanja.

Europski parlament je dobio veće ovlasti, a broj povjerenika Europske komisije bit će smanjen od 2014. godine, od kada će samo dvije trećine članica imati svog predstavnika u izvršnom tijelu EU-a. Ustavom se dokida dosadašnja struktura EU-a s tri stupa i uvodi nova, koja predviđa područje u isključivoj nadležnosti EU-a i područje u kojem nadležnost dijeli sa svojim članicama.

Europskoj uniji je 1. svibnja pristupilo deset novih zemalja članica, čime se broj stanovnika popeo za oko 70 milijuna. S 450 milijuna stanovnika EU je danas treće najveće tržište na svijetu iza Kine i Indije. Dotadašnjoj 15-torici pridružilo se osam bivših komunističkih zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija) i dvije sredozemne otočne države Cipar i Malta.

Nakon osmomjesečnog iskustva većina strahova u "starim" članicama EU-a pokazala se neopravdanim. Nije došlo do masovne migracije s istoka na zapad, čak ni u onim zemljama koje nisu privremeno zatvorile svoje tržište radne snage.

U novim članicama znatno je poskupjelo mlijeko i meso, ali iz razloga što su lokalni proizvođači našli novo tržište na Zapadu. U Bruxellesu, sjedištu europskih institucija, nije došlo do blokade njihova djelovanja.

U lipnju su održani izbori za Europski parlament, na kojem su prvi put sudjelovali i građani iz novih zemalja članica. Od oko 340 milijuna građana s pravom glasa, na izbore se odazvalo samo 44, 6 posto, što je najniži odziv zabilježen na izborima za Europski parlament. Posebno slab interes za izbore bio je u novim članicama, gdje je manje od 30 posto birača izašlo na izbore.

Odnos snaga u novom sazivu Parlamenta ostao je sličan kao i prethodnom. Najbrojnija frakcija ostala je grupacija demokršćanskih i konzervativnih stranaka s 268 od ukupno 732 zastupnika. Na drugom mjestu ostali su socijalisti s 200 zastupnika.

Novi Parlament je na prijedlog Europskog vijeća potvrdio Portugalca Josea Manuela Barrosa za novog predsjednika Europske komisije. Do Barrosa se došlo nakon dugih natezanja, jer dio kandidata koji bi imali podršku svih zemalja članica nisu htjeli tu dužnost, a oko ostalih nije bilo suglasnosti.

Barroso je nakon konzultacija sa zemljama članicama uspio sastaviti ekipu od 25 članova. Međutim, dio predloženih kandidata spotaknuo se prilikom saslušanja u Europskom parlamentu.

Neki od njih nisu pokazali kompetentnost za resore koje su trebali preuzeti, neki su bili u potencijalnom sukobu interesa, ali će ostati upamćen slučaj Rocca Buttiglionea, predloženog za povjerenika za pravosuđe, koji je izazvao pravu buru izjavama o homoseksualcima i ulozi žene u braku.

Na kraju je Barroso morao popustiti i Parlamentu predložiti novi sastav Komisije, s dvoje novih članova, a neke je povjerenike premjestio na druge resore. Zbog te krize, Barrosova Komisija preuzela je dužnost s tri tjedna zakašnjenja, a za to vrijeme dužnost je obavljala dotadašnja Komisija Romana Prodija, kojoj je mandat istekao 1. studenoga.

Potkraj godine na prosinačkom summitu, EU je donijela odluku o početku pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom. Odluka da se s Turskom započnu pregovori potkraj sljedeće godine, ako ispuni određene uvjete, spada u najteže odluke u povijesti EU-a.

Veliki dio građana EU-a i dio zemalja članica protive se primanju te velike muslimanske zemlje, koja će, prema procjenama, za 15-ak godina imati više stanovnika od Njemačke, danas najmnogobronije zemlje u EU.

Slavko Vukadin

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije