54.80.132.10 US
 

EU PRED DONOŠENJEM PRVOG USTAVA

Piše:
srijeda, 16.6.2004. 10:23
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Europska unija mogla bi krajem ovoga tjedna dobiti svoj prvi ustav, koji bi omogućio jednostavnije i efikasnije djelovanje europskih institucija.

"Nadam se i očekujem da ćemo u sljedeća dva dana postići dogovor o ustavnom sporazumu", rekao je predsjedatelj Europskog vijeća, irski premijer Bertie Ahern u pismu upućenom europskim čelnicima, uoči summita koji će se održati u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Ahern je izvijestio svoje kolege da će im prije početka sastanka uputiti dva teksta. U prvom tekstu će se naći odredbe, za koje irsko predsjedništvo smatra da su već usuglašene, a u drugom će iznijeti prijedloge za preostali dio neriješenih pitanja. "Taj će tekst biti predmet naše rasprave u četvrtak poslije podne i, bude li trebalo, u petak", napisao je Ahern.

"Sazrelo je vrijeme da postignemo pošten i uravnotežen sporazum i dogovorimo ustav koji možemo predstaviti našim narodima i koji će Uniju učiniti efikasnijom, demokratskijom i transparentnijom", dodaje Ahern.

Novim ustavom ustanovila bi se dužnost predsjednika EU-a, čime bi se zamijenio dosadašnji sustav rotirajućeg predsjedništva, te ministra vanjskih poslova, koji bi objedinio dužnosti Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika Europske komisije za vanjske poslove. Također bi se smanjio broj područja u kojima se odlučuje konsenzusom, pojednostavnio sustav glasovanja u Vijeću ministara, a Europski parlament bi dobio veće ovlasti.

Najteže pitanja oko kojih će se morati složiti 25 europskih čelnika bit će formula za dvostruku većinu, broj povjerenika u budućoj Europskoj komisiji, područja u kojima treba ostati nacionalni veto te pitanje kako sankcionirati prekoračenje dopuštenog proračunskog deficita.

Nakon što su Španjolska i Poljska prihvatile načelo dvostruke većine, zbog čega je propao dogovor na prosinačkom summitu, sada je preostalo dogovoriti omjer između većine država i broja stanovnika. Čini se da najviše izgleda ima formula 55/65, što znači da bi se odluke donosile ako za njih glasa najmanje 55 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva.

Oko broja povjerenika u Europskoj komisiji mogle bi se podijeliti male i velike članice EU-a. Manje zemlje traže da u Europskoj komisiji svaka zemlja bude zastupljena s po jednim povjerenikom, dok velike drže da bi tako Komisija bila preglomazna i neefikasna. Irsko predsjedništvo predlaže da do 2014. godine broj povjerenika bude jednak broju zemalja članica, a nakon toga da se smanji na 15 do 18 povjernika.

Daleko najteže pitanja ostaju ona koja zadiru u ovlasti nacionalnih država. Nacrt ustava što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe na čelu s bivšim francuskim predsjednikom Valeryem Giscard d'Estaingom predviđa veliko smanjenje područja u kojima bi ostao nacionalni veto. Tome se, međutim, najviše protivila Velika Britanija. Čini se da su Njemačka i Francuska sada spremne prihvatiti prijedlog irskog predsjedništva, koji sadržava ustupke Londonu. Tako bi se višegodišnji proračun EU-a i dalje donosio jednoglasno, bez fiksiranog datuma kada bi se prešlo na odlučivanje kvalificiranom većinom, oporezivanje poduzeća i dalje bi ostalo u nadležnosti članica, a "pojačana suradnja" ne bi bila moguća u području obrane.

Pojačana suradnja, na čemu najviše inzistira Francuska, omogućila bi onim članicama koje to žele da u pojedinim područjima ostvare međusobnu tješnju suradnju, a da pri tom ne iskaču iz ustavnog okvira. Takva je suradnja već uspostavljena u Schengenskom sporazumu te u uvođenju zajedničke valute eura.

S druge strane, odlučivanje kvalificiranom većinom uvelo bi se za područje kaznene politike i imigracije, ali sa zaštitnom klauzulom, koja omogućuje nekoj državi da uputi priziv na odluku Vijeća, ako se smatra ugroženom tom odlukom. Uvodi se tužiteljstvo na razini Europske unije, ali s ovlastima ograničenim samo na malverzacije prema europskom proračunu. Njegove ovlasti mogle bi se proširiti samo jednoglasnom odlukom svih članica.

Oko pitanja budućeg predsjednika Europske komisije, koji će naslijediti Romana Prodija u studenome, čini se da još nema konsenzusa te se ne isključuje mogućnost da se odluka o tome odgodi za sljedeći mjesec. Taj bi problem vjerojatno bio riješen ako bi se uspjelo nagovoriti luksemburškog premijera Jean-Claude Junckera da se prihvati te dužnosti. Oko njegova imena se gotovo svi slažu, ali on je dosada inzistirao da ne želi tu dužnost. Od ostalih kandidata najčešće se spominju belgijski premijer Guy Verhofstadt, sadašnji povjerenik za pravosuđe i unutarnje poslove Portugalac Antonio Vitorino i irski premijer Bertie Ahern.

Očekuje se da će Europsko vijeće ponovno imenovati na novi petogodišnji mandat Javiera Solanu za Visokog predstavnika Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. On bi tako mogao postati i prvi europski ministar vanjskih poslova ako ustav stupi na snagu za njegova mandata. Međutim, pitanje kada će ustav, ako i bude potpisan, stupiti na snagu, budući da će ga morati ratificirati sve zemlje članice, a u najmanje desetak članica najavljen je referendum. Slab odziv birača na protekle izbore za Europski parlament ne govori u prilog brzoj ratifikaciji ustava.

piše: Slavko Vukadin

(Hina) xsv ysb

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije