Europska komisija predložila je u petak reformu Pakta o stabilnosti i rastu, objašnjavajući da su promjene nužne kako bi se povratio kredibilitet često kršenim propisima o proračunskoj disciplini.

Reforme se predlažu radi "konsolidacije ekonomskih temelja Pakta o stabilnosti i rastu, njegove učinkovitije provedbe i povrata kredibiliteta", priopćila je Europska komisija.

Kako prenose agencije, predlaže se ublažavanje nekih odredbi Pakta, kao npr. redefiniranje okolnosti pod kojima zemlje koje probiju dopušteni prag za proračunski deficit mogu izbjeći sankcije.

Bruxelles prvi put predlaže da se u obzir uzima i "iznimno slab gospodarski rast", dok se olakšavajuće okolnosti zasad priznaju samo u slučaju teške gospodarske recesije.

Također, ubuduće bi pri određivanju rokova za balansiranje proračuna u obzir trebalo uzimati gospodarska kretanja kako bi se dalo više vremena onima koji su zapali u poteškoće, a srednjoročni proračunski ciljevi trebali bi biti prilagođeni situaciji pojedine zemlje, umjesto slijepog inzistiranja na balansiranim proračunima.

Poziva se također i na brže mjere kako bi se spriječila loša proračunska politika te strože praćenje smanjivanja dugova.

Komisija smatra i da bi u dobrim gospodarskim razdobljima trebalo izdvajati proračunske viškove kako bi ih se iskoristilo za ublažavanje posljedica starenja stanovništva za javne financije.

Ministri financija euro-zone o prijedlozima će raspravljati 10. rujna u Den Haagu.

Pozivi za reformom Pakta o stabilnosti i rastu, na kojem se temelji euro, novi poticaj dobili su nakon niza sukoba između Europske komisije i europskih ministara financija oko pridržavanja njegovih odredbi i primjene disciplinarnih mjera.

Prava kriza izbila je u studenome prošle godine kada su ministri suspendirali disciplinarne mjere protiv Njemačke i Francuske, čiji će proračunski deficiti u 2004., prema svim naznakama, treću godinu zaredom biti veći od dopuštenih tri posto BDP-a.

PAKT O STABILNOST I RASTU

Glavna svrha Pakta o stabilnosti i rastu je da euro dugoročno ostane čvrstom valutom. Ugovor iz Maastrichta definira pravila za ulazak u euro-klub. Međutim, pravila za održavanje proračunske discipline nakon što monetarna unija zaživi bila su nejasna. Pod pritiskom ondašnjeg njemačkog ministra financija Thea Waigela (CSU), Pakt o stabilnosti i rastu dogovoren je nakon dugih pregovora u prosincu 1996. godine.

Središnja točka Pakta je obveza država da srednjoročno održe izbalansiran proračun. Države se obvezuje da svake godine u Bruxellesu objasne svoj srednjoročni plan proračuna.

Za zemlje u kojima proračunski deficit duže vrijeme prelazi granicu od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) predviđene su visoke novčane kazne. Ovisno o visini prekoračenja, kazne iznose od 0,2 do 0,5 posto BDP-a.

Bitka o izuzecima vodi se već dugo. Dosad još nisu dosuđene kazne koje bi stupile na snagu kad su u pitanju prirodne katastrofe ili teška gospodarska recesija koje bi prouzročile smanjenje BDP-a za više od dva posto godišnje.

Europska komisija u petak je, međutim, predložila da se i smanjenje rasta tretira kao "izvanredna okolnost" koja opravdava duže prekoračenje dozvoljene granice deficita.

Šefovi država i vlada EU dogovorili su 19. lipnja 2004. da će u aneks novog europskog ugovora biti uvrštena i izjava u kojoj se države pozivaju da za dobrih gospodarskih razdoblja postignu proračunske viškove. Da bi stupio na snagu, novi ustav moraju, međutim, ratificirati sve zemlje članice.

(Hina) xzt/xsd ysd