54.162.250.227 US
 

Europska konvencija o koprodukcijama otvara vrata hrvatskim filmašima

Piše:
petak, 30.4.2004. 17:20
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

EUROPSKA konvencija o koprodukcijama, koju je danas ratificirao Sabor, omogućit će hrvatskim filmskim proizvođačima da budu "legitimni" koproducenti europskih filmova, objašnjavaju filmaši.

Konvencija iz 1992., kojoj je pristupila većina europskih zemalja, omogućit će svim hrvatskim filmašima rad bez posebnih dozvola na koprodukcijama u svim zemljama koje su je ratificirale.

Hrvatski će producenti, odnosno njihove produkcije, tako biti tretirani jednako kao i produkcije drugih zemalja i na njih se više neće odnositi restriktivne odredbe pojedinih nacionalnih fondova.

Za inozemnog producenta, koji radi koprodukciju s hrvatskim partnerom, više neće postojati ograničenja kada je u pitanju dobivanje novca iz javnih fondova u njegovoj zemlji i onih u Hrvatskoj, a koje smije potrošiti na koprodukciju u nas.

Takva ograničenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ali maksimalno iznose oko 10 posto od proračuna za film, što ih producent može potrošiti za produkcijske usluge u zemlji koja nije ratificirala Konvenciju.

"Konvencija stvara pretpostavke za nastajanje onoga što možemo zvati europskim filmom, a to je uvijek koprodukcija između nekoliko europskih zemalja", rekao je za Hinu Albert Kapović, glavni tajnik Hrvatske udruge producenata (HRUP).

Svi filmski radnici od sada će imati slobodan pristup fondovima i jednak status kolegama u ostalim zemljama potpisnicama Konvencije. Hrvatski filmaši će tako moći raditi na koprodukcijama u zemljama koje su pristupile Konvenciji "bez posebne radne dozvole", objašnjava Kapović.

Konvencija sama po sebi, međutim, ne otvara pristup posebnim europskim fondovima. "Ključ uspjeha je proaktivna politika nuđenja i traženja", rekao je Kapović, hrvatski predstavnik u Eurimagesu, fondu Vijeća Europe koji godišnje raspolaže s 20 milijuna eura.

Upućeni tvrde da su tijekom protekle dvije godine (razdoblje od potpisivanja do ratifikacije Konvencije) milijuni eura mimoišli Hrvatsku. Koprodukcija sa zemljom koja nije potpisala Konvenciju jednostavno nije isplativa. Puno je poslova bilo dovedeno pred realizaciju, ali bi redovito propadali nakon što bi inozemni partner postavio ključno pitanje: Konvenciju ste, naravno, ratificirali!?

No, poslovi kakve pamtimo iz osamdesetih, sedamdesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kad je Jadran film iznajmljivao usluge, te "proizvodio novca kao solidno brodogradilište", nisu ni danas neostvarivi, optimistični su filmaši na web-stranici film.hr.

"Hrvatski sabor (?) dodjeljuje našoj produkciji najdragocjeniji komad papira koji možete zamisliti", piše film.hr.

Jadran film je u svojim najboljim godinama imao oko 250 zaposlenih i gotovo toliko vanjskih suradnika. Promet Jadran filma godišnje je iznosio oko 25 milijuna američkih dolara. Značajnije koprodukcije na kojima je radio bio je "Sofijin izbor", "Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi" i drugi.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije