Europska politika azila proslijeđena summitu EU-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EUROPSKI ministri pravosuđa i unutarnjih poslova postigli su u ponedjeljak na sastanku u Luxembourgu velik stupanj suglasnosti o petogodišnjem programu koordinacije politika u području useljavanja i azila, no nisu riješili sva sporna pitanja.
Ta će pitanja, obuhvaćena tzv. Haškim programom, biti proslijeđena šefovima država ili vlada EU-a, koji bi ih trebali potvrditi na sastanku 5. studenoga u Bruxellesu.
Haški program, koji se nastavlja na raniji program usvojen na Europskom vijeću u Tampereu 1999., predviđa uspostavu zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Ministri 25 zemalja članica nisu se, međutim, u ponedjeljak uspjeli dogovoriti o tome da se odluke u politici azila i useljavanja donose kvalificiranom većinom, zajedno s Europskim parlamentom, počevši od 1. travnja 2005. godine i to prvenstveno zbog protivljenja Njemačke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
To je jedno od posljednjih spornih pitanja koje treba riješiti do summita EU-a 4. i 5. studenoga u Bruxellesu, koji bi trebao potvrditi program, rekla je nizozemska ministrica za useljavanje Rita Verdonk.
Velika Britanija, Danska i Irska izborile su se u postojećim europskim ugovorima za klauzulu o izuzeću u području europske politike u pravosuđu (tzv. "opt-out").
"U Sporazumu iz Amsterdama prije sedam godina, osigurali smo apsolutno pravo da sami biramo koje europske propise o azilu i imigraciji želimo", rekao je britanski premijer Tony Blair. "Ako na njih ne pristanemo, oni se na nas ne odnose", objasnio je.
Haški program predviđa uspostavu zajedničkog Europskog ureda za azil i zajedničku obradu zahtjeva za azil unutar i izvan EU-a, što bi Komisija trebala još razraditi.
Do 1. svibnja 2005. bit će osnovana zajednička pogranična agencija te snage za brzo djelovanje koje će se brinuti za nadzor vanjskih granica Unije.
O eventualnom osnivanju Europskog korpusa pograničnih čuvara raspravljat će summit EU-a u studenome.
(Hina) xzt ysv
Ta će pitanja, obuhvaćena tzv. Haškim programom, biti proslijeđena šefovima država ili vlada EU-a, koji bi ih trebali potvrditi na sastanku 5. studenoga u Bruxellesu.
Haški program, koji se nastavlja na raniji program usvojen na Europskom vijeću u Tampereu 1999., predviđa uspostavu zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Ministri 25 zemalja članica nisu se, međutim, u ponedjeljak uspjeli dogovoriti o tome da se odluke u politici azila i useljavanja donose kvalificiranom većinom, zajedno s Europskim parlamentom, počevši od 1. travnja 2005. godine i to prvenstveno zbog protivljenja Njemačke.
Velika Britanija, Danska i Irska izborile su se u postojećim europskim ugovorima za klauzulu o izuzeću u području europske politike u pravosuđu (tzv. "opt-out").
"U Sporazumu iz Amsterdama prije sedam godina, osigurali smo apsolutno pravo da sami biramo koje europske propise o azilu i imigraciji želimo", rekao je britanski premijer Tony Blair. "Ako na njih ne pristanemo, oni se na nas ne odnose", objasnio je.
Haški program predviđa uspostavu zajedničkog Europskog ureda za azil i zajedničku obradu zahtjeva za azil unutar i izvan EU-a, što bi Komisija trebala još razraditi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Do 1. svibnja 2005. bit će osnovana zajednička pogranična agencija te snage za brzo djelovanje koje će se brinuti za nadzor vanjskih granica Unije.
O eventualnom osnivanju Europskog korpusa pograničnih čuvara raspravljat će summit EU-a u studenome.
(Hina) xzt ysv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati