Foto: Guliver Image/Getty Images, FAH

REFERENDUM proruskih separatista o neovisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk, koji Ukrajina i Zapad ne priznaju, odvija se u nedjelju u kaotičnu ozračju i uz vrlo slobodno shvaćenu primjenu izbornih pravila, a obilježen je i sukobima u Slavjansku, javljaju dopisnici zapadnih agencija iz istočne Ukrajine.

Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca pozvano je da glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti odcjepljenjem tog dijela zemlje.

Iako je na odgodu glasovanja pozvao ruski predsjednik Vladimir Putin, a Ukrajina upozorila da je referendum put za samouništenje regija i prikrivanje zločina, proruski separatisti organizirali su izjašnjavanje o otcjepljenju od Rusije te najavili i referendum o pripojenju tih regija Rusiji.

Biračima je postavljeno samo jedno pitanje, ispisano ruskim i ukrajinskim jezikom "Podržavate li čin samoodređenja Narodne Republike Donjeck / Narodne Republike Luhansk?"

EU ne priznaje istočnoukrajinski referendum

Europska unija neće priznati rezultate "navodnih referenduma" koje su u Donjecku i Luhansku na istoku Ukrajine organizirali proruski separatisti, objavila je u nedjelju EU-ova glasnogovornica, prenose agencije.

Ti "navodni referendumi ilegalni su i mi ne priznajemo njihove rezultate", rekla je Maja Kocijančič, glasnogovornica šefice europske diplomacije Catherine Ashton, a prenosi France Presse.

Organizirani su bez demokratskog legitimiteta, rekla je, a "njihova organizacija suprotna je zajedničkoj deklaraciji iz Ženeve kojom se težilo smirivanju napetosti".

Separatisti su pozvali više od sedam milijuna Ukrajinaca s istoka zemlje na glasanje o sudbini regija Donjecka i Luhanska.

I francuski predsjednik Francois Hollande odbacio je u nedjelju referendum o samoupravi koji se održava na istoku Ukrajine i rekao da će se računati jedino glasanje na predsjedničkim izborima 25. svibnja, javlja Retuers.

Separatisti u odlučili održati referendum usprkos prozapadnoj ukrajinskoj vladi, a neki su najavili i da će nakon objave rezultata u ponedjeljak krenuti u osnivanje vlastitih državnih tijela i vojske.

Drugi su rekli kako referendum neće odmah rascijepiti bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, ali će istoku dati veću autonomiju, a može voditi i u nezavisnost ili ujedinjenje s Rusijom.

Hollande je rekao da je to glasanje tako nespretno organizirano da se ne može ni zvati referendumom. "Ne želim upotrijebiti riječ referendum jer to nema smisla", rekao je po dolasku u Baku, glavni grad Azerbajdžana koji je baš kao i Ukrajina nekad bio dio Sovjetskoga Saveza pod vodstvom Moskve.

"Jedino se broje izbori 25. svibnja", rekao je francuski predsjednik, a misli se na općeukrajinsko glasanje o nasljedniku Viktora Janukoviča, proruskoga predsjednika svrgnutog upornim prosvjedima prozapadnih snaga.

Hollande je ponovio i prijetnju novim valom sankcija ne održe li se predsjednički izbori prema planu. U zajedničkoj izjavi Hollande je s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u subotu rekao kako će poduprijeti sankcije Rusiji koje će utjecati na energetiku, obranu i financijske službe i bit će strože od onih koje su čelnici Europske unije predstavili 6. ožujka na sastanku u Bruxellesu.

Separatisti: Odaziv je ogroman

Referendumi se odvijaju dok traju novi sukobi između ukrajinske vojske i pobunjenika koji već nekoliko tjedana drže grad Slovjansk, gdje se također glasa.

Proruski separatisti objavili su kako je prema prikupljenim podacima odaziv na referendumu za neovisnost istočnog dijela Ukrajine do 12 sati premašio 30 posto u Donjecku te 20 posto u susjednom Luhansku.

Predsjednik izborne komisije Roman Ljagin kazao je kako "odaziv nije samo visok, on je ogroman", prema agenciji Interfax.

Naoružani ljudi navodno zastrašuju stanovništvo Luganska, no ta informacija još uvijek nije potvrđena. Jutros je nakon sukoba separatista i Ukrajinaca izgubljena veza s gradom Krasniji Limanskom.

Ravnateljici škole prijetili smrću

Sergej Pašinski, predstojnik ureda prijelaznog ukrajinskog predsjednika Oleksandra Turčinova, kazao je da "referendum nije ništa drugo do informacijska kampanja za prikrivanje zločina", prenosi njemačka agencija dpa.

Izjašnjavanje se odvija u potpunu raspadu, javljaju dopisnici britanske mreže BBC i objašnjavaju da birači mogu glasovati na bilo kojem mjestu iako su upisani na svome biračkom mjestu. Organizatori tvrde, dodaje BBC, da će se popisi na kraju usporediti s popisima drugih biračkih mjesta.

Jedna je proukrajinska ravnateljica škole primila prijetnje smrću jer je odbila dopustiti pobunjenicima da u školi urede biračko mjesto, prenosi britanska mreža.

U Mariupolju, gdje je prošli tjedan bilo silovitih okršaja ukrajinskih snaga i proruskih separatista, uređeno je samo osam birališta za pola milijuna ljudi. Redovi za glasovanje dugi su stotinama metara, a na jednom su biračkom mjestu kutije postavljene na pod, poredane uza zid, prenosi Reuters.

Agencija dodaje da je referendumu prethodilo nasilje u predgrađu Slavjanska, blizu televizijskog tornja.

Rezultati u ponedjeljak poslijepodne

Glasovanje organizirano na 53 birališta trajat će do 21 sati po srednjoeuropskom vremenu, a pobunjenici se nadaju da će listiće izbrojati do ponedjeljka poslije podne.

Središnje ukrajinske vlasti najavile su da neće priznati rezultate, a organizatori su najavili da će drugi krug održati kasnije u svibnju, na kojem će birači odgovarati na pitanje slažu li se s pripojenjem Rusiji.

Proruski separatisti također pozivaju svoje birače na bojkot predsjedničkih izbora 25. svibnja u Ukrajini.

U subotu je ukrajinski prijelazni predsjednik Turčinov priznao da velik broj stanovnika istočne Ukrajine podržava proruske separatiste, ali i upozorio da je referendum "korak prema skoku u ponor".

Korak bliže građanskom ratu

Referendum o otcjepljenju dviju regija osudile su Europska unija i Sjedinjene Države, strahujući da je to korak bliže građanskom ratu.

Anketa koju je proveo istraživački centar Pew navodi da većina stanovništva istočne Ukrajine, njih 70 posto, želi ostati u jedinstvenoj Ukrajini.

Rusija je u travnju pripojila ukrajinski poluotok Krim nakon sličnog referenduma. Međutim, Bill Taylor, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, smatra da rezultate referenduma treba oprezno tumačiti i upozorava upravo na iskustvo Krima.

"Prvi podaci govorili su da je odziv bio 80 posto i da je 97 posto izašlih glasovao 'za'. A zatim smo nekoliko dana poslije sa službene stranice ruske vlade doznali da odziv nije bio 80 posto, već samo 30 posto na Krimu, te da nije njih 97 posto glasovalo 'za' već samo 50 posto", kazao je Taylor za BBC.

Procjenjuje se da je Rusija rasporedila nekih 40.000 svojih vojnika blizu granice s Ukrajinom, no službena Moskva tvrdi da ne kani zaći u teritorij Ukrajine. Moskva nadalje tvrdi da su se njezini vojnici povukli, a NATO pak da to na terenu nije vidio.

Čelnici Europske unije upozorili su Rusiju da će je kazniti novim snakcijama ne uspiju li predsjednički izbori u Ukrajini 25. svibnja

Snažne detonacije odjekivale tijekom noći u Slovjansku

Washington neće priznati referendum na istoku Ukrajine

SAD je u subotu navečer potvrdio da neće priznati rezultat glasovanja koje u nedjelju organiziraju proruski separatisti na istoku Ukrajine a koji bi mogao završiti odcjepljenjem tog dijela zemlje.

To je glasovanje "ilegalno prema ukrajinskom pravu te je pokušaj stvaranja razlika i nemira", priopćila je glasnogovornica State departmenta Jen Psaki.

Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca pozvano je na glasovanje u nedjelju kako bi odlučili o sudbini svoje regije, pod djelomičnom kontrolom proruskih separatista, na dva referenduma.

Na glasačkim listićima, koje su na brzinu tiskali proruski pobunjenici, stoji pitanje: "Odobravate li nezavisnost Narodne Republike Donjeck i odobravate li nezavisnost Narodne Republike Luhansk".

"Ako se referendumi održe, prekršit će međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine. SAD neće priznati rezultate tih ilegalnih referenduma", zaključila je ona.

Američki plaćenici uz vladine postrojbe u Ukrajini

Oko 400 plaćenika jedne američke tvrtke operira u Ukrajini pored vojnika i ukrajinske policije u operacijama protiv proruskih separatista, tvrdi njemački dnevnik Bild am Sonntag.

Po informacijama temeljenim na radio vezama među zapovjednim centrima ruske vojske, koje je presrela američka agencija za nadzor i prenijela potom njemačkim tajnim službama, američki plaćenici usklađuju i upravljaju gerilskim operacijama protiv proruskih separatista oko enklave Slovjansk.

Tih 400 plaćenika radi za Academi, poznatiju pod starim imenom Blackwater, sigurnosnu tvrtku kojoj je američka vojska oduzela ugovor u Iraku nakon pucnjave na civile 2007., ističe dnevnik.

Dnevnik međutim ističe da ne zna tko je sklopio ugovor s Academi.

Bild am Sonntag podsjeća da je Rusija osudila prije nekoliko tjedana prisustvo američkih plaćenika pored ukrajinskih vladinih postrojbi što je američki veleposlanik u Kijevu Geoffrey Pyatt opovrgao polovicom ožujka.

Prošlog tjedna je dnevnik već obznanio da agenti CIA-e i FBI-ja pomažu Kijevu da prekine ustanak na istoku Ukrajine i uvede učinkovit sigurnosni sustav, ne uplićući se izravno u sukobe.