Europske zemlje, pa ni Hrvatska, ne žele preuzeti naciste koje je SAD spreman izručiti
HRVATSKA ima problem, jer Austrija ne želi izručiti Milivoja Ašnera optuženog za ratne zločine nad Židovima tijekom Drugog svjetskog rata. SAD pak, ima obrnuti problem. Nacističke zločince pronađene na njihovom teritoriju kojima se oduzme američko državljanstvo i pripremi za izručenje, ne želi primiti niti jedna europska zemlja u kojoj je optuženi rođen ili je počinio zločine, piše Tom Teicholz za Hartford Courant. Jedan od tih slučajeva je i Anton Tittjung, pripadnik SS postrojbi i čuvar koncentracijskog logora u Mauthausenu, rođen 1924. u Erdutu. U razgovoru za Index je i direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema, Efraim Zuroff, prozvao hrvatske vlasti što ne žele primiti Tittjunga.
Posljednji takav slučaj u SAD-u je John Demjanjuk, 88-godišnji nacist, čiju je žalbu na odluku o izručenju odbio Vrhovni sud 15. svibnja. Ovom odlukom Vrhovnog suda Demjanjuk bi trebao biti izručen bilo u Ukrajinu, gdje je rođen, bilo u Poljsku, gdje je počinio zločine kao čuvar logora ili, pak, u Njemačku, čiji je bio pripadnik nacističkog režima. No, Demjanjuk ostaje u SAD-u na slobodi, jer niti jedna od navedenih država nije još pristala na izručenje.
Ne postoji obvezujući zakon, ali postoji moralna odgovornost
Osim našeg Tittjunnga i Poljaka Demjanjuka, SAD ima još četiri takva slučaja. Pravni proces deportacije za Rumunja Johanna Lepricha, čuvara logora Mauthausen, završen je još 2006. Za Jakiwa Palija rođenog u regiji Poljske, dijelu koji sada pripada Ukrajini, a koji je bio čuvar u logoru Trawniki, proces je završio 2006. Godine 2004. je odobrena deportacija još jednog čuvara Trawnikia, Mykole Wasylyka. Theodor Szehinski je također rođen u dijelu Ukrajine koji je pripadao Poljskoj, a bio je kao pripadnik SS postrojbe čuvar u Gross-Rosenu, Sachsenhausenu i varšavskom koncentracijskom logoru te je njegova deportacija odobrena, također, 2006.
U svim ovim slučajevima američko ministarstvo pravosuđa kontaktiralo je zemlje rođenja poput Ukrajine, Rumunjske, Poljske i Hrvatske te zemlje u kojoj su počinjeni zločini kao Njemačka, Austrija i Poljska, međutim niti jedna država nije pokazala interes da primi ove optužene, sada bez države i državljanstva.
Ne postoji niti jedan zakon, domaći ili međunarodni, koji bi obvezivao države da izruče ili prihvate nacističke zločine ili da daju razlog zašto to ne čine. Postoji samo moralna odgovornost da se prihvati odgovornost za procesuiranje nacističkih zločina, zaključuje Tom Teicholz.
D.M.
Foto: L.T.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati