54.144.21.195 US
 

Europski liberali predložili potpuno novi pristup rješenju izbjegličke krize, evo o čemu je riječ

Piše: Hina
petak, 29.1.2016. 16:23
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

EUROPA je u izvanrednoj situaciji i hitno mora poduzeti izvanredne mjere za rješavanje izbjegličke krize jer vremena je sve manje, poručili su europski liberali, predloživši sedam konkretnih mjera koje bi europski čelnici trebali usvojiti na summitu u veljači.

Europski čelnici predlažu suspenziju Schengena na dvije godine, uvođenje graničnih kontrola i pretvaranje Grčke u velik izbjeglički kamp, što je "ludost", ocijenio je na konferenciji za novinare u Bruxellesu predsjednik Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) Guy Verhofstadt. Konferencija za novinare bila je prenošena uživo putem interneta.

Ističući kako EU mora shvatiti da je grčka granica europska granica, Verhofstadt je pozvao europske čelnike da na summitu 18. veljače usvoje mjere za hitno rješavanje izbjegličke krize jer će se u protivnom schengenski sustav raspasti.

Verhofstadt je kazao da je u prva tri tjedna ove godine u Italiju i Grčku stiglo gotovo 37.000 ljudi, deset puta više nego u istom razdoblju 2014., od čega ih je 36.000 stiglo na grčke otoke, i upozorio da situacija izmiče kontroli.

Podjećajući da su predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, nizozemski premijer Mark Rutte i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorili da EU ima samo šest do osam tjedana da riješi izbjegličku krizu, te s obzirom na to da Europska granična i obalna straža neće biti osnovana tako skoro, Verhofstadt je predložio da Europsko vijeće na summitu 18. veljače donese odluku o osnivanju Europskih snaga za brzo djelovanje u izbjegličkoj krizi koje bi se hitno poslalo na granicu između Turske i Grčke.

Pravna osnova za to bi bio članak 78.3 Ugovora o EU, koji kaže da "u slučaju da je jedna ili više država članica suočeno s izvanrednom situacijom koju karakterizira iznenadni priljev državljana trećih zemalja, Vijeće, na osnovi prijedloga Europske komisije, može usvojiti privreme mjere koje će koristiti državama članicama kojima je to potrebno, nakon konzultacija s Europskim parlamentom".

Jake snage na granici Grčke i Turske

Snage za brzo djelovanje (European Rapid Refugee Emergency Force, ERREF) činilo bi 2000 nacionalnih graničnih čuvara koje bi se odmah, a ne za četiri do pet tjedana, poslalo na granicu između Grčke i Turske, kazao je.

Oni bi bili zaduženi za uzimanje otisaka prstiju, sigurnosne provjere i osiguranje pristojnih uvjeta za život za migrante i izbjeglice, kazao je.

Snage bi bile integrirane u Europsku graničnu i obalnu stražu kada ona bude osnovana, dodao je.

Države članice koje na to ne pristanu, morat će napustiti schnegenski prostor, istaknuo je.

S tim u vezi, Verhofstadt je pozvao da se ubrza postupak osnivanja Europske granične i obalne straže jer EU ne može čekati mjesecima. Smatra također da bi joj trebalo značajno povećati sredstva, na oko 600 milijuna eura, što je pet puta više od sadašnjeg Frontexovog proračuna.

Dogovor s Turskom ne daje rezultate


Verhofstadt je kazao također da bi trebalo promijeniti dogovor s Turskom jer ne daje rezultata. Priljev izbjeglica nije zaustavljen, a ni države članice nisu se još dogovorile kako će prikupiti dogovorenih tri milijarde eura za pomoć Turskoj niti kako će taj novac biti potrošen.

Problem se ne može "outsourcati" na Tursku ili bilo koju drugu zemlju, istaknuo je, predloživši drukčije korištenje tog novca.


Milijardu eura, smatra, trebalo bi dati UNHCR-u kako bi se poboljšali uvjeti života u izbjegličkim kampovima u Turskoj, a dvije milijarde trebalo bi izravno podijeliti izbjeglicama za hranu, lijekove i školovanje.

Verhofstadt je napomenuo da izbjeglice u turskim kampovima trenutačno dobivaju samo 7 američkih dolara pomoći mjesečno, zbog čega i bježe u Europu, dok bi na ovaj način dobili deset puta više, oko 80 dolara mjesečno ili oko 300 po obitelji.

Izbjeglicama bi se također trebalo omogućiti da apliciraju za europsku humanitarnu vizu i azil u turskim kampovima kako ne bi morali riskirati putovanje u Europu.

Uz to, smatra da bi hot spotove trebalo pretvoriti u prave europske prihvatne centre, s pristojnim uvjetima za život. Prihvatni centri bili bi tranzitne točke dok se ne utvrdi status migranata, jesu li doista izbjeglice ili ekonomski migranti. Za to bi u početku bile zadužene nove europske snage za brzo djelovanje, a poslije Europska granična i obalna straža.

Migranti bi ostali u prihvatnom centru dok se jasno ne utvrdi jesu li doista izbjeglice nakon čega bi bili poslani u državu članicu u kojoj će boraviti dok im se ne odobri azil, što bi određivao EU, a ne oni sami, kazao je.

Migranti koji nemaju izgleda da im bude odobrena međunarodna zaštita morat će se vratiti u svoje domovine, istaknuo je.

Liberali smatraju da je potrebno zamijeniti Dublinsku uredbu o prihvatu migranata jedinstvenim europskim sustavom za azil s obzirom na to da države članice imaju različite pristupe i čak se natječu u tome kako bi bile što manje privlačne za migrante.

"Zahtjevi za azil podnosili bi se EU-u, a ne pojedinim državama članicama", kaže se u prijedlogu. "Kriterij države prvog ulaska trebalo bi ukloniti iz Dublinske uredbe i zamijeniti pravednim i obvezujućim mehanizmom za raspodjelu izbjeglica između država članica koji bi se temeljio na objektivnim kriterijima kao što su broj stanovnika i BDP", kaže se.

Broj izbjeglica se ne može ograničiti

Komentirajući novi nizozemski prijedlog o izravnom prihvaćanju izbjeglica iz Turske, Verhofstadt je kazao kako se broj izbjeglica koje se primaju ne može ograničiti jer to ne dopušta međunarodno pravo koje EU mora poštivati.

Nizozemska, koja u ovom polugodištu predsjeda EU-om, pokušava okupiti skupinu država članica EU-a koja bi pristala prihvaćati do 250.000 izbjeglica godišnje izravno iz Turske, a zauzvrat bi svi nelegalni migranti bili vraćeni u Tursku. Taj bi plan mogao zamijeniti sustav obvezujućih kvota, po kojem bi se u sljedeće dvije godine trebalo raspodijeliti 160.000 izbjeglica po državama članicama, ali koji uopće ne funkcionira u praksi.

Verhofstadt je predložio također uvođenje nove, poboljšane europske plave karte za ekonomske migrante kako bi se zadovoljile europske potrebe za radnom snagom, kvalificiranom i nekvalificiranom.

Pozvao je također da se intenziviraju europski napori u sirijskim mirovnim pregovorima te dogovori Marshallov plan za Siriju.

Verhofstadt će tijekom dana razgovarati o ovom planu s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, a idući tjedan s europskim povjerenikom za migraciju i unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulosom.

Europski parlament raspravljat će o izbjegličkoj krizi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 2. veljače s nizozemskim državnim tajnikom za sigurnost i pravosuđe Klaasom Dijkhoffom.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije