EUROPSKI sud za ljudska prava dodijelio je Nevenki Cvijetić iz Splita naknadu materijalne i nematerijalne štete od 10.000 eura zbog preduge ovrhe, odnosno povrede prava na pravično suđenje i povrede prava na poštivanje doma.

Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je u "slučaju Cvijetić" Hrvatska kršila ljudsko prava na pravično suđenje i to po prvi puta zbog predugog trajanja ovrhe.

Hrvatski branitelj I. Š. izbacio je Nevenku Cvijetić iz stana u Splitu u kojem je, nakon rastave, bila nositeljica stanarskog prava. Splitski Općinski sud je krajem 1994. odredio ovrhu nakon presude u njezinu korist, a ovrha je izvršena tek početkom 2002. godine.

Ovrha je odgađana više puta zbog promjene nasilno useljenih stanara i jer su deložaciju ometale braniteljske udruge, a odgodu je tražilo i Ministarstvo branitelja. Podnositeljica tužbe u međuvremenu je otkupila stan i dva puta predujmila troškove ovrhe.

Europski sud, sukladno svojem stajalištu da je izvršenje pravomoćnih odluka bilo kojeg suda sastavni dio suđenja, smatra da je trajanjem ovrhe punih osam godina, odnosno više od četiri godine od kada je Hrvatska potpisala Konvenciju o zaštiti temeljnih prava i sloboda, povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava Vijeća Europe.

Također smatra da je povrijeđeno pravo na poštivanje doma jer punih osam godina nije mogla koristiti nezakonito i nasilno oduzeti stan.

Odgovornost za to, po odluci suda, snose domaće vlasti. Opravdanje hrvatske Vlade da domaće vlasti nisu odgovorne jer je sud donoseći presudu i odluke o ovrsi postupao uredno, ali je njihovo izvršavanje nasilno sprečavano, europski suci nisu prihvatili. Oni, naime, drže da nisu postojale nikakve posebne okolnosti koje bi opravdavale neizvršenje presude splitskog Općinskog suda.

"Zbog dugotrajnosti ovrhe očigledno je da Hrvatska nije dokazala da je organizirala svoj pravni sustav na način koji bi spriječio ometanje izvršenja pravomoćnih presuda njezinih sudova", kaže se u obrazloženju presude.

S obzirom da zbog toga nije bilo moguće korištenje stana, Hrvatska nije osigurala ni uvjete za poštivanje doma, na što se također obvezala ratifikacijom Konvencije.

Stoga je dosuđena naknada materijalne štete od 5.000 eura zbog plaćanja podstanarskog smještaja i još 5.000 eura zbog pretrpljene nematerijalne štete, te 500 eura za sudske troškove, što Hrvatska mora podmiriti iz državnog proračuna.

U roku tri mjeseca stranke u postupku mogu podnijeti žalbu na odluku Strasburškog suda. Vlada se, kako Hina saznaje u Uredu za suradnju s tim sudom, neće žaliti na presudu.