54.144.14.134 US
 

Financijska imovina građana Hrvatske dvostruko je veća od prosjeka regije!

Piše: M.R.
četvrtak, 15.5.2014. 13:40
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: scx.hu 

UNATOČ impresivnom rastu neto financijske imovine građana u zemljama srednje i istočne Europe (SIE), njen omjer prema BDP-u u prosjeku predstavlja tek četvrtinu usporedivog omjera u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje na značajan prostor za dodatno približavanje, pokazuje analiza Unicredita.

Neto financijska imovina građana u srednjoj i istočnoj Europi više je nego udvostručena od 2004. godine te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura. Unatoč tome, udio neto financijske imovine kućanstava u SIE u BDP-u u prosjeku i dalje iznosi otprilike četvrtinu usporedivog udjela u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje da u tom pogledu postoji značajan prostor za dodatno približavanje regije zapadnoj Europi.
 
Usporedbe radi, neto financijska imovina građana Austrije, Njemačke i Italije u 2013. iznosila je 6.800 milijardi eura. Ovo su neki od ključnih rezultata nove studije koju je objavio odjel UniCredita za strateške analize u SIE. Međutim, globalna financijska kriza 2008.-2009., a donekle i dužnička kriza u Europi 2011., uzrokovali su privremeno smanjenje financijske imovine, uglavnom zbog gubitaka na tržištima kapitala te promjena u sastavu financijske imovine.
 
Financijska imovina građana Hrvatske dvostruko je veća od prosjeka regije
 
Financijska imovina građana Hrvatske s udjelom u BDP-u od 97,5% na kraju 2013. bila je relativno najveća među zemljama SIE regije. Zapravo, bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije.
Značajno je povećana i u odnosu na stanje (72,7% udjela u BDP-u) s kraja 2008., posljednje pretkrizne godine, ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a od 4,4% u tom razdoblju.
 
U krizi došlo do znatnog razduživanja građana
 
S druge strane, udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2% je također na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama SIE regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja u usporedbi s financijskom imovinom. U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58%), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja. Valja, međutim, naglasiti da je u razdoblju od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, te su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2% u odnosu na stanje zabilježeno na kraju 2008. godine.
 
Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan (s 38,3% na 39,2%) zbog spomenutog istodobnoga nominalnog smanjenja BDP-a.
 
Neto financijska imovina hrvatskih građana je zahvaljujući opisanim kretanjima bruto imovine i obveza na kraju 2013. s udjelom u BDP-u od 58,3% bila ne samo najveća među državama SIE regije, nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije, te je dosegla gotovo 40% usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u.
 
Općenito, jaz u zastupljenosti financijskih usluga između zemalja SIE i razvijenijih tržišta vidljiviji je na strani imovine, nego na strani obveza.
 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"U budućnosti će se približavanje neto financijske imovine građana u SIE zapadnoeuropskim standardima postupno nastaviti, uglavnom potaknuto ubrzanjem rasta štednje i ulaganja“, smatra Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu.
 
Određeni pomak prema sofisticiranijim proizvodima, ali gotov novac i depoziti i dalje će prevladavati
 
Promatrajući sastav financijske imovine, primjetno je da „novčana imovina“ koja se sastoji od gotovog novca u optjecaju i depozita u domaćoj i stranoj valuti i dalje prevladava. Posljedica globalne financijske krize u 2008.-2009. bilo je prebacivanje znatnog dijela kapitala kućanstva u novčanu imovinu. No potom je započeo postupni povratak institucionaliziranim oblicima imovine kao što su investicijski i mirovinski fondovi te životna osiguranja sa štednom komponentom, potvrđujući povećani optimizam i ponovno opredjeljivanje građanaa za dugoročnija ulaganja.
 
"Umjereni pomak prema institucionaliziranim ulaganjima nastavit će se u narednim godinama“, istaknula je Carmelina Carluzzo, potpredsjednica odjela UniCredita za strateške analize u SIE.
 
"Novčana će imovina ipak ostati dominantna klasa imovine, uz određene razlike od zemlje do zemlje.“
 
U tom se kontekstu potiče osnaživanje domaćih tržišta kapitala, kako bi građani imali više mogućnosti za diverzifikaciju portfelja, a banke mogućnost optimiziranja domaćih izvora financiranja.
 
Stambeni krediti rastu brže od potrošačkih zbog niže stope zastupljenosti
 
"Na strani obveza, unatoč razlikama među zemljama, unatrag nekoliko godina stambeni su krediti općenito rasli brže od potrošačkih“, izjavio je Gianni Franco Papa te dodao: "Očekujemo nastavak tog trenda, iako će građani u nekim zemljama SIE i dalje prilagođavati svoje razine duga.”
 
Između 2004. i 2008. stambeni su krediti rasli po prosječnojgodišnjoj stopi (CAGR) od 37,8 posto, dok je u razdoblju od 2008. do 2013. taj rast iznosio 8,2 posto. Prosječne godišnje stope rasta potrošačkih kredita iznosile su 31,6 odnosno 0,8 posto. Lani je na stambene kredite otpadalo 57 posto ukupnih financijskih obveza građana u SIEi.
 
 
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije