Financiranje zagrebačkoga Sveučilišta tema izvanredne sjednice Senata

AKTUALNA pitanja financiranja Sveučilišta u Zagrebu te osiguranje sredstava za strateške razvojne planove, posebice za Bolonjski proces, bile se teme danas održane izvanredne sjednice sveučilišnoga Senata na kojoj su bili i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Nakon sjednice priređena je konferencija za novinare na kojoj su rektorica zagrebačkoga Sveučilišta Jasna Helena Mencer i državni tajnik za visoko školstvo Slobodan Uzelac istaknuli su da je zaključeno kako će se, u suradnji Sveučilišta i Ministarstva, već od danas početi razmišljati o proračunu Sveučilišta za 2006.

To smatraju i najvažnijim zaključkom sjednice koju je Senat sazvao kako bi se razmotrila i neka aktualna pitanja financiranja.

Na prvome mjestu to je raspodjela još nepodmirenih sredstava za materijalne troškove za prošlu godinu. S tim u vezi Uzelac je rekao kako će Ministarstvo u što skorijemu roku dostaviti Sveučilištu ta sredstava u iznosu od oko 20 milijuna kuna.

Ipak, smatra Uzelac, izuzetno je važno to što je sjednica pokazala da su i Ministarstvo i Sveučilište svjesni da je Hrvatska na pragu radikalne reforme visokoga školstva koja se pak, istaknuo je, treba financirati sukladno europskoj praksi.

Zato, ustvrdio je Uzelac, poslije današnje sjednice ništa više neće biti kao do sada kad je riječ o financiranju sveučilišta.

Rektorica Mencer izvijestila je da je zaključeno i kako će se u dogovoru Sveučilišta i Ministarstva do kraja ožujka utvrditi raspodjela financijskih sredstva za 2005. kako bi, objasnila je, Sveučilište moglo planirati svoje aktivnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da su dekani potaknuli i raspravu o 126 novih razvojnih mjesta na zagrebačkome Sveučilištu jer smatraju, istaknula je rektorica Mencer, da u planiranju novih razvojnih mjesta treba uzeti u obzir zatečeno stanje i na Sveučilištu u Zagrebu, a ne samo potrebe novih hrvatskih sveučilišta.

Što se pak tiče razvojnoga finaciranja novinare je zanimalo zna li se koliko će koštati reforma hrvatskoga visokog školstva u skladu s Bolonjskim procesom.

Državni tajnik Slobodan Uzelac odgovorio je kako je na to pitanje teško precizno odgovoriti ali da su grube procjene da bi cijeli sustav mogao koštati 20 do 30 posto više nego sadašnji.

Pri tomu će, smatra Uzelac, glavni trošak biti podizanje kvalitete procesa za što će trebati osigurati dodatna sredstva.

Kad je pak riječ o školarinama, odnosno o prijedlogu da se školarina uvede za sve studente, Uzelac je rekao da je to vrlo osjetljivo pitanje s obzirom na to da država ima i socijalnu funkciju.


Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara