Screenshot: YouTube (MBA Border MBA Program)

VASSILIS FOUSKAS u intervjuu za Radio Slobodna Europa pobjedu Sirize na parlamentarnim izborima u Grčkoj ocjenjuje kao dobru vijest, jer je Siriza "izazvala zagovarače čvrste monetarne discipline, Njemačku i Angelu Merkel, te otvorila novi horizont za europsku socijaldemokratsku ljevicu".

Ovaj profesor međunarodne politike i ekonomije na Londonskoj školi za biznis i pravo Sveučilišta Istočni London smatra i kako nema ničeg radikalnog u programu Sirize.

Činjenicu da je do jučer gotovo nepoznata grupacija postala vladajuća snaga u nekoj europskoj zemlji, i to u samo nekoliko godina, objašnjava grčkim mjerama štednje zadnjih pet godina.

"To su najoštrije mjere štednje koje je Trojka (EU, Europska središnja banka i MMF) nametnula nekoj članici. Nijedna europska država nije imala takve gubitke, u odnosu na nacionalni dohodak i gubitak radnih mjesta. Nezaposlenost je 30 posto, a čak 60 posto nezaposlenih su mladi, plaće su smanjenje za 50 ili čak 60 posto.

"Građani Grčke patili su zbog mjera štednje"

"Plaće u Grčkoj, koja je u eurozoni, su gotovo jednake onima u Bosni i Hercegovini", kaže Fouskas i dodaje da ne zna može li ijedna zemlja izdržati tako oštre mjere štednje bez snažne lijeve političke stranke koja će biti vodeća u zemlji.

"Sve je vrlo normalno i u skladu sa željama većine grčkih građana koji su patili zbog mjera štednje", dodaje.

"Grčka i Europa proživjele su šok terapiju sa štednjom"

"U Europi i Grčkoj na djelu je bila jedna vrsta šok terapije. Naime, razlika je između mjera štednje, na primjer u Grčkoj, ili Engleskoj gdje ja živim, a koja nije u eurozoni. Mjere štednje u Engleskoj su uvedene, ali vrlo polagano, pa su se stranke centra mogle nositi s tom tranzicijom", objašnjava profesor i zaključuje kako su u Grčkoj one uvedene brutalno.

"Zato je radikalna ljevica brže dobivala na popularnosti", kaže o činjenici da se u drugim zemljama Europe radikalna ljevica teže probija.

"Ne treba zaboraviti i da Grčka ima dugogodišnju tradiciju ljevice. Komunistički pokret je imao važnu ulogu u 40-tim godinama prošloga stoljeća. I ta se tradicija prenosi s koljena na koljeno. Grčka je zapravo vrlo lijevo orijentirana zemlja."

Na pitanje je li Europa, zbog dijelova u kojima su vrlo snažne ekstremno desne političke opcije, podijeljena na "desne i lijeve", Fouskas pojašnjava:

"Ono što sada vidim je snažna polarizacija na ekstremnu desnicu i ekstremne ljevicu i tako će biti sve dok Njemačka ne promijeni svoju političku ekonomiju. Želim reći da bi Njemačka trebala sniziti svoju stopu industrijskog izvoza, a pojačati unutrašnju potražnju, dakle trebala bi napustiti izvozno orijentirani, antiinflacijski model ekonomskog razvoja koji uništava građane Europe", rekao je.

Ekonomija eurozone kao okidač nacionalizma

To što u ekonomskoj krizi nacionalizam ponovno jača vidi kao problem.

"Sve je povezano s europskom ekonomijom i ekonomijom eurozone. Vrlo je lako da Marina le Penn kaže: Razlog zbog kojeg Francuzi teško žive i zbog čega nemaju posla su migranti. Ljevica će reći – razlog zbog kojeg Francuzi nemaju posla povezan je s ekonomskom politikom eurozone. Ta politika vodi mjerama štednje i gubitku radnih mjesta", rekao je.

Na pitanje kakva je pozicija Sirize prema makedonskom pitanju i može li se očekivati promjena stava oko imena između Skopja i Atene, Fouskas odgovara da je to trenutačno nemoguće.

"Sirizin prioritet će biti novi pregovori oko duga sa Trojkom. Nažalost, Siriza je naslijedila vrlo lošu politiku oko Makedonije. Ipak, poznati su stavovi i nekih vrlo istaknutih lidera Sirize. Oni imaju jasnu protunacionalističku poziciju. Prioritet u sporu trebaju imati interesi Makedonaca, kako slavenskih, tako i onih grčkih. Nebitno je da li je Aleksandar Makedonski bio Grk ili Makedonac i slične gluposti. Smatram da nada za rješenje spora postoji i to na jednoj potpuno protunacionalističkoj platformi . To je pozicija Siriza. No, trenutačno stvari ostaju onakve kakve jesu, jer prioriteti su sada drugi", zaključuje profesor.