54.161.217.24 US
 

FRANCUSKA: JAVNA POLEMIKA ZBOG POVEĆANE SMRTNOSTI USLIJED ŽEGE

Piše:
nedjelja, 31.8.2003. 08:19
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova



PARIZ, 31. kolovoza (Hina) - U Francuskoj je uslijed velike žege od 1. do 15. kolovoza zabilježeno 11.435 smrtnih slučajeva više nego u istom razdoblju od 2000. do 2002, što je u javnosti izazvalo oštru raspravu i preispitivanje ne samo djelotvornosti vlade i socijalno-zdravstvenog sustava nego i opće uvriježenih navika i predodžbi koje Francuzi imaju o sebi i svom društvu. L

"Bilanca gora nego što se predviđalo", naslovljuje francuski tisak sutradan po objavljivanju prvih službenih podataka od strane francuskog Ministarstva zdravstva i Nacionalnog instituta za zdravstveni nadzor.

Da bi se procijenila smrtnost koja se pripisuje izuzetno velikoj žegi, istraživači su usporedili podatke o ukupnoj smrtnosti (32.064) s onima iz istog razdoblja u prethodne tri godine (19.632), a dobivena je razlika (12.432) umanjena za 997, koliko bi trebalo iznositi povećanje stope smrtnosti uslijed općeg trenda starenja stanovništva.

Iako sa strogo znanstvenog stajališta nije zasnovano pripisati bez ostatka ovaj "višak" smrtnosti rekordno visokim temperaturama, on ipak rječito govori o razmjerima "besprimjerne sanitarne katastrofe" koja je pogodila Francusku i izazvala veliku polemiku u javnosti, oštre kritike vlade, ali i preispitivanja "narcisoidne slike koju Francuzi imaju o sebi i svom društvu".

"Nema primjera da je u tako kratkom roku mirnodopskom razdoblju došlo u Francuskoj do katastrofe takvih razmjera", izjavljuje Francois Aubart, predsjednik sindikata bolničkog liječničkog osoblja, koji pritom naglašava kako su objavljeni podaci nepotpuni, jer ne uzimaju u obzir žrtve nakon 15. kolovoza.

Konačna bilanca, koja se očekuje sredinom rujna, vjerojatno je još mnogo teža, navješta vladi bliski "Le Figaro".

Ovakva katastrofa s četiri puta više žrtava nego li u atentatima na njujorški WTC 11. rujna 2001., u kojoj je u prosjeku umiralo dnevno oko tisuću ljudi, od toga više od 80 posto osoba starijih od 75 godina, bilo da su bile prepuštene sami sebima, ili se nalazile u posebnim ustanovama poput primjerice staračkih domova, nije mogla proći bez burne javne rasprave.

Nakon što je napuštena polemika vlast - opozicija kao kontraproduktivna i besplodna pred razmjerima "najveće katastrofe u zemlji nakon II. svjetskog rata" - mediji se okreću analizi dubljih razloga, pitajući se zašto je Francuska, za razliku od drugih dijelova europskog kontinenata, platila najveću cijenu.

Od nesumnjive odgovornosti nekih vladinih služba koje su kasno reagirale na prva upozorenja, pa do neizlječive francuske nacionalne boljke koja hoće da se ljetni odmor najčešće koristi u prvoj polovici kolovoza - što je mnoge centre, domovine i bolnice ostavilo bez značajnog dijela osoblja - sve je dovedeno u pitanje, ponajviše toliko hvaljena "solidarnost" ili rašireno uvjerenje da je francuski zdravstveni sustav jedan od najboljih na planetu, što, ako je ovo potonje točno, tragediju čini još težom.

Vlada se svakako ne može okriviti da je polazeći na kolektivni odmor zaboravila "isključiti Sunce", pa je pokušaj čelnika socijalista, Francois Hollandea, da "nacionalnu tragediju reciklira u izbornu kampanju" (tjednik Marianne) bio istom osuđen u javnosti - ali je neshvatljivo, mišljenje je komentatora "Liberationa", da se ona usredotočila isključivo na opravdanje svoje pasivnosti i svojih brojnih propusta.

Predsjednik Saveza za francusku demokraciju Francois Bayrou, podsjeća kako svaki put kad dođe do katastrofe, bilo da je riječ o stočnom brašnu, ludoj kravi, zaraženoj krvi li Černobilu, prva reakcija biva uvijek ista: niječe se da se išta dogodilo.

Povjesničar Emmanuel le Roy Ladurie pak, profesor na "College de France" i autor glasovite knjige "Povijest klime od Ljeta Gospodnjeg 1000.", relativizira cijelo pitanje i podastire podatke o strašnim sušama i žegama u srednjem vijeku i kasnije, te posebno ističe godine 1718. - 1719. kad je u Francuskoj od ljetne žege umrlo oko 700 tisuća ljudi.

Velikoj Francuskoj revoluciji 1789. prethodile su, ističe povjesničar, godine "kumulacije klimatskih katastrofa": "žega je otjerala ljude na ulicu i od toga trenutka ona više nije bila prihvaćena kao fatalnost".

(Hina) fc sd

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najnovije