Gauss: Krleža preteča Sartrea
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AUSTRIJSKI pisac i esejist KarlMarkus Gauss u svom prilogu jubilarnom broju edicije "Europaeische Rundschau", koja se bavi povijesnim i kulturnim vezama europskog istoka i zapada, upozorio je i na fenomen hrvatskog književnika Miroslava Krleže kao svojevrsnog preteče europskog egzistencijalizma, prenosi danas ljubljansko "Delo".
Kada je 1960. na francuski jezik preveden roman "Povratak Filipa Latinowicza", Sartre se požalio da bi bio pošteđen mnogih stranputica da je s njime bio ranije upoznat.
Krležin roman preveden je na francuski jezik trideset godina nakon objavljivanja u hrvatskom izvorniku, još prije nego li su u Francuskoj "izmislili" i definirali egzistencijalizam, navodi u članku "Dvije Europe ujedinjene u negodovanju" austrijski pisac i esejist.
Tematski broj kvartalne edicije, koju uređuje Paul Lendvai, bavi se analizom europskih veza uoči širenja Europske unije prema istoku, upozoravajući na stare kulturne veze i problem afirmacije malih naroda i kultura "malih" jezika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gauss piše i o pitanju "otpadništva" iz malih kultura, opisujući pritom odnos slovenskog pjesnika Franca Prešerna i njegova prijatelja Stanka Vraza, koji se zbog preuzimanja ilirskih ideja odlučio za pisanje na hrvatskom jeziku.
"Dok se Prešern borio sa slovenskim vjetrenjačama, Vraz se zagrijao za ilirizam i veću državu, tvrdeći da se u svijetu može afirmirati samo narod koji nema manje od 5 do 6 milijuna ljudi", tvrdi Gauss.
S druge strane, dodaje austrijski esejist, Prešern je bio pod utjecajem Friedricha Schlegela koji je poticao nacionalne jezike, domoljublje u književnosti i kulturnu raznolikost. Europa se niti danas, tvrdi Gauss, nije mnogo odmaknula od Schlegelovih optimističkih vizija i Vrazova očaja, a Nijemci i Francuzi još niti danas ne prihvaćaju kulturnu različitost, navodi Gauss.
Kada je 1960. na francuski jezik preveden roman "Povratak Filipa Latinowicza", Sartre se požalio da bi bio pošteđen mnogih stranputica da je s njime bio ranije upoznat.
Krležin roman preveden je na francuski jezik trideset godina nakon objavljivanja u hrvatskom izvorniku, još prije nego li su u Francuskoj "izmislili" i definirali egzistencijalizam, navodi u članku "Dvije Europe ujedinjene u negodovanju" austrijski pisac i esejist.
Tematski broj kvartalne edicije, koju uređuje Paul Lendvai, bavi se analizom europskih veza uoči širenja Europske unije prema istoku, upozoravajući na stare kulturne veze i problem afirmacije malih naroda i kultura "malih" jezika.
Gauss piše i o pitanju "otpadništva" iz malih kultura, opisujući pritom odnos slovenskog pjesnika Franca Prešerna i njegova prijatelja Stanka Vraza, koji se zbog preuzimanja ilirskih ideja odlučio za pisanje na hrvatskom jeziku.
"Dok se Prešern borio sa slovenskim vjetrenjačama, Vraz se zagrijao za ilirizam i veću državu, tvrdeći da se u svijetu može afirmirati samo narod koji nema manje od 5 do 6 milijuna ljudi", tvrdi Gauss.
S druge strane, dodaje austrijski esejist, Prešern je bio pod utjecajem Friedricha Schlegela koji je poticao nacionalne jezike, domoljublje u književnosti i kulturnu raznolikost. Europa se niti danas, tvrdi Gauss, nije mnogo odmaknula od Schlegelovih optimističkih vizija i Vrazova očaja, a Nijemci i Francuzi još niti danas ne prihvaćaju kulturnu različitost, navodi Gauss.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati