Glas Koncila o autocesti Zagreb-Split
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SADAŠNJA autocesta Zagreb-Split ne može imati tako važnu ulogu kao što bi imala da je bila izgrađena sedamdesetih godina, piše u komentaru novoga broja Glasa koncila.
Da je autocesta bila izgrađena tada, zacijelo bi spasila Hrvatsku od sadašnje strahovite demografske krize, napominje se u komentaru i dodaje kako bi tada autocesta Zagreb-Split znatno pridonijela da u domovini ostanu mnogi mladi ljudi koji su iz splitskoga zaleđa, Like i kontinentalnoga dijela Dalmacije pošli trbuhom za kruhom u inozemstvo.
Ta su područja tih godina još bujala mladošću, napominje list i dodaje kako su danas "uvelike ispražnjena te na njima žive pretežno stariji ljudi."
"Gospodarsko bi stanje cijele Dalmacije bilo zacijelo puno povoljnije da je sedamdesetih godina bila završena ta autocesta, piše list i dodaje kako antihrvatska politika, Partija, unitaristički i velikosrpski političari to nisu dopustili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sudjelovanje Pavla Miletića, koji je za autocestu darovao ušteđevinu od 300.000 kuna i još svaki mjesec izdvaja po 1000 kuna od mirovine, na otvorenju najnovije dionice te autoceste podsjetilo je na entuzijazam kojim su veoma brojni domoljubni Hrvati davali sedamdesetih godina svoj novac za tu autocestu, ističe list i dodaje kako je to nacionalno skupljanje za autocestu uz financijski učinak imalo i puno važnije značenje za buđenje hrvatske nacionalne svijesti, učvršćivanje nacionalnog jedinstva i zajedništva, kao i za povezivanje hrvatskog sjevera i juga.
Gdje je pak završio novac prikupljan sedamdesetih godina za autocestu nikad nije otkriveno jer je novac naprosto nestao, a da nitko nikada za to nije odgovarao, napominje list.
Premda danas autocesta Zagreb-Split ne može imati tako izričitu snagu povezivanja hrvatskoga sjevera i juga kao što bi imala sedamdesetih godina prošloga stoljeća, piše list i dodaje kako ipak "treba istaknuti da ona i danas ima važnost jer ni u samostalnoj Hrvatskoj još uvijek nije postignuta zadovoljavajuća povezanost, blizina, suradnička otvorenost i jedinstvenost hrvatskog sjevera i juga."
Hrvatski je narod bio u svojoj povijesti često izložen razjedinjavaju pa bi bilo čudno kad bi danas u samostalnoj Hrvatskoj takvih pokušaja samo po sebi nestalo, ističe list.
Zato je neodgodiva zadaća svih dobronamjernih rodoljuba, usprkos mogućim slabostima na sjeveru ili jugu, svjesno izgrađivati jedinstvo, zajedništvo i povezanost, a na slabosti uporno i argumentirano upozoravati da bi one bile ispravljene, a ne da bi postale razlog za još dublji razdor, napominje komentator u Glasu koncila.
Da je autocesta bila izgrađena tada, zacijelo bi spasila Hrvatsku od sadašnje strahovite demografske krize, napominje se u komentaru i dodaje kako bi tada autocesta Zagreb-Split znatno pridonijela da u domovini ostanu mnogi mladi ljudi koji su iz splitskoga zaleđa, Like i kontinentalnoga dijela Dalmacije pošli trbuhom za kruhom u inozemstvo.
Ta su područja tih godina još bujala mladošću, napominje list i dodaje kako su danas "uvelike ispražnjena te na njima žive pretežno stariji ljudi."
"Gospodarsko bi stanje cijele Dalmacije bilo zacijelo puno povoljnije da je sedamdesetih godina bila završena ta autocesta, piše list i dodaje kako antihrvatska politika, Partija, unitaristički i velikosrpski političari to nisu dopustili.
Gdje je pak završio novac prikupljan sedamdesetih godina za autocestu nikad nije otkriveno jer je novac naprosto nestao, a da nitko nikada za to nije odgovarao, napominje list.
Premda danas autocesta Zagreb-Split ne može imati tako izričitu snagu povezivanja hrvatskoga sjevera i juga kao što bi imala sedamdesetih godina prošloga stoljeća, piše list i dodaje kako ipak "treba istaknuti da ona i danas ima važnost jer ni u samostalnoj Hrvatskoj još uvijek nije postignuta zadovoljavajuća povezanost, blizina, suradnička otvorenost i jedinstvenost hrvatskog sjevera i juga."
Hrvatski je narod bio u svojoj povijesti često izložen razjedinjavaju pa bi bilo čudno kad bi danas u samostalnoj Hrvatskoj takvih pokušaja samo po sebi nestalo, ističe list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zato je neodgodiva zadaća svih dobronamjernih rodoljuba, usprkos mogućim slabostima na sjeveru ili jugu, svjesno izgrađivati jedinstvo, zajedništvo i povezanost, a na slabosti uporno i argumentirano upozoravati da bi one bile ispravljene, a ne da bi postale razlog za još dublji razdor, napominje komentator u Glasu koncila.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati