Globalna temperatura mogla bi porasti za četiri stupnja do 2050. godine
Tekst: F.M.
Foto: Ilustracija
GLOBALNE temperature mogle bi do sredine ovog stoljeća porasti za četiri stupnja Celzijevih, rezultat je britanske studije objavljene danas, koja se nastavlja na prošlotjedni izvještaj UN-a.
Novi rezultati daju još sumornija predviđanja od onih koje je 2007. objavila UN-ova Međuvladina skupina za klimatske promjene (IPCC). "Naši rezultati pokazuju slične uzorke kao studija IPCC-a, ali također pokazuju mogućnost ekstremnijih promjena", rekla je Debbie Hemming, koautorica studije predstavljene na konferenciji Sveučilišta Oxford.
Najgori scenarij
Vođe zemalja koje vode u emisijama stakleničkih plinova su u srpnju rekli kako treba učiniti sve da temperature ne porastu za više od dva stupnja Celzijevih. IPCC-jev izvještaj, za koji je skupina 2007. podijelila Nobelovu nagradu, naznačila je kako bi do kraja 50-ih godina ovog stoljeća globalne temperature mogle porasti za četiri stupnja. Britanska studija navodi kako bi se to moglo dogoditi već početkom 50-ih godina novog milenija.
"Naša studija potvrđuje rezultate IPCC-jeve te pokazuje da je najgori scenarij itekako moguć", rekla je Hemming.
Jedna od novih stvari na koje se obratilo pažnju su takozvani "ugljični ciklusi". Primjerice, ako bi dijelovi Amazone nestali zbog suša, ostalo bi ogoljeno tlo koje bi onda ispuštalo ugljik iz organske materije koja je prije bila u hladu. To pojačava količinu ugljičnog dioksida koji bi bio pušten u atmosferu, a time i globalno zatopljenje.
Topljenje leda, veća količina padalina
U globalnom dizanju temperatura za četiri stupnja, moglo bi biti prisutno podizanje temperature za čak 15 stupnjeva na Arktiku ili za 10 stupnjeva u zapadnoj Africi. Podizanje temperature na arktičkom području dovesti do topljenja ledenih ploča, pa bi Arktik mogao reflektirati manje Sunčeve svjetlosti, što bi imalo dodatne posljedice. Topljenje leda na Arktiku također bi moglo uzrokovati ispuštanje zatočenog metana, vrlo snažnog stakleničkog plina.
Rezultat bi mogao biti dodatni rast temperature, što bi uzrokovalo pojačane padaline, posebno u središnjoj Americi, Africi, na Sredozemlju i u Australiji. U svim tim područjima količina padalina bi se mogla povećati za 20 posto.
U prosincu je u danskom glavnog gradu Kopenhagenu zakazan veliki sastanak svjetskih vođa, koji bi trebali dogovoriti potpisivanje novog ugovora o smanjivanju emisija stakleničkih plinova, nasljednika Protokola iz Kyota. Za očekivati je sve veći broj studija u nadolazeća dva mjeseca.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati