54.158.79.216 US
 

Goleme gospodarske razlike između starih i novih članica EU

Piše:
četvrtak, 29.4.2004. 11:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ULASKOM 10 novih zemalja u Europsku uniju 1. svibnja, gospodarske razlike koje postoje i među sadašnjom petnaestoricom, još će se više povećati.

Glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj Willem Buiten nedavno je izjavio da će Poljskoj, najmnogoljudnijoj novoj članici, trebati četrdesetak godina da dostigne prosjek EU-a, a ostalim pristupajućim zemljama između 15 i 30 godina.

Ulaskom 10 novih članica stanovništvo Europske unije povećat će se za 75 milijuna, što predstavlja oko 20 posto stanovništva u sadašnjoj Uniji, dok će se istodobno bruto nacionalni proizvod (BNP) povećati samo za pet posto. Ukupni BNP sadašnje petnaestorice nominalno iznosi 9170 milijardi eura, a kod nove desetorice 441 milijardu eura.

Prosječni BNP per capita u novim članicama dostiže 47 posto prosjeka u sadašnjim članicama. Najbolje stoji Cipar koji ima BNP po glavi stanovnika oko 75 posto prosjeka u sadašnjoj EU, slijede Češka, Slovenija i Malta sa 70 posto prosjeka, Mađarska je negdje na polovici, a Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Poljska imaju ispod 50 posto.

Da će nove članice ipak sustizati stare pokazuju podaci o stopi gospodarskog rasta. Prosječni gospodarski rast u petnaestorici iznosio je prošle godine 0,8 posto, a u deset novih članica 3,1 posto.

I između 10 novih članica postoje razlike u stopi rasta - najveću stopu bilježe najsiromašnije. Najveći rast prošle godine ostvarila je Litva (6,8 posto), zatim Latvija (6,1 posto), Estonija (6 posto), dok su bogatije zemlje imale znatno manji rast - Slovenija (2,1 posto), Cipar (2 posto), a Malta samo 0,8 posto.

Bitne su razlike između starih i novih članica i u udjelu zaposlenih u pojedinim sektorima. Poljoprivredni sektor u petnaestorici zapošljava 3,9 posto radno sposobnog stanovništva, a u 10 pristupajućih zemalja 15,8 posto. Uslužni sektor u starim članicama zapošljava 67,8 posto, a u novim 53 posto radne snage.

I u pogledu proračunskog deficita, nove članice stoje slabije nego stare. Prosječni deficit prošle godine u sadašnjoj EU iznosio je 2,7 posto, a u novim članicama 4,7 posto. Najveći proračunski deficit prošle je godine imala Češka (7,6 posto BNP-a), zatim Malta (7,4 posto), Slovačka (5 posto), Poljska (4 posto). S druge strane Slovenija i tri baltičke države imale su deficit ispod tri posto BNP-a, što je bolji rezultat nego u Njemačkoj i Francuskoj. U obje zemlje u posljednje tri godine imaju deficit iznad tri posto, koliko je dopušteno prema paktu o stabilnosti eura.

U sadašnoj EU postoje strahovanja da bi nove članice mogle usporiti reforme gospodarstva, očekujući sredstva iz zajedničkih fondova, što se dogodilo kada su u članstvo ušle Grčka, Španjolska i Portugal.

Najbolju ilustraciju razlika između starih i novih članica pokazuju podaci koje je nedavno objavila švicarska banka UBS. Radniku u Dublinu ili Frankfurtu za jedan hamburger treba 15 minuta rada, a u Vilniusu 62, Varšavi 44 minute.

Jedino Cipar, Malta i Slovenija mogu se po plaćama mjeriti s najsiromašnijim sadašnjim članicama Grčkoj i Portugalu.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije