Foto: FAH

U DRŽAVAMA regije sve je prisutniji revizionistički odnos prema antifašističkoj prošlosti, ocijenjeno je u četvrtak na konferenciji "Antifašizam - zalog iz prošlosti za budućnost", organiziranoj uoči 70. obljetnice pobjede nad fašizmom, u organizaciji GONG-a i uz sudjelovanje predstavnika organizacija civilnog društva iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore.

Tijana Cvjetičanin iz Udruge građana "Zašto ne" iz Bosne i Hercegovine ocijenila je kako u toj zemlji postoje retrogradne tendencije, a zbog ustroja države i administrativnih podjela postoji nekoliko suprotstavljenih priča kojima je zajedničko da se opravdava fašizam i revidira prošlost.

Tako postoje teze o dva antifašistička pokreta srpskog naroda - četnički i partizanski, i to dobiva prostor u obrazovnim programima, te medijskom i političkom diskursu. S tim problemom se nijedna od država bivše Jugoslavije ne nosi baš najbolje, smatra Cvjetičanin.

Politika znatno utječe na medije i stranke na vlasti diktiraju medijski diskurs. Neki politički subjekti nominalno baštine tradiciju antifašizma, no u biti ga redefiniraju.

Postoje stranke koje se pozivaju na antifašizam, ali ga definiraju kao nacionalno dobro, primjerice Milorad Dodik kaže da su Srbi antifašisti. To je nacionalistički narativ koji se predstavlja kao antifašistički, a zapravo to nije, istaknula je Cvjetičanin.

U Crnoj Gori na djelu je tiha revizija prošlosti, iako se antifašističke vrijednosti više poštuju nego u drugim državama regije, ocijenio je Dragan Koprivica iz crnogorskog Centra za demokratsku tranziciju.

Dan državnosti Crne Gore i dalje se slavi 13. srpnja, nije provedena revizija kojom bi se izbacili Drugi svjetski rat i uloga partizanskog pokreta iz udžbenika povijesti, partizanski heroji nisu izgubili svoje ulice nego su iz centra premješteni na periferiju, rekao je Koprivica.

Novinar riječkog Novog lista Boris Pavelić ocijenio je kako je u Hrvatskoj na djelu kakofonija neprovjerenih informacija, kao posljedica slobode u kojoj je izgubljen opći okvir što je dobro, a što zlo.

Za to ne smatra odgovornim medije nego u prvom redu politiku, pri čemu je ustvrdio kako su takve poruke legitimirane dolaskom Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a i nekim njegovim izjavama.

U medijskom je prostoru oduvijek bilo netrpeljivosti, ali nikada kao sada, pa je hrvatska medijska scena danas bitno promijenjena nagore, ocijenio je Pavelić.

Po njegovom sudu, dijelom je razlog tome stasanje generacije nenaučene na kritičko mišljenje i prosuđivanje, koja je sklona prihvaćanju samorazumljivih istina koje to nisu.

Ivana Savić iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije apsurdnost situacije je opisala time što će srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, kao četnički vojvoda o čemu postoje svjedočanstva i videozapisi, uskoro sudjelovati na obilježavanju 70. obljetnice pobjede nad fašizmom u Moskvi.