54.166.107.51 US
 

Gornji dom njemačkog parlamenta usvojio useljenički zakon

Piše:
petak, 9.7.2004. 14:27
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GORNJI dom njemačkog parlamenta Bundesrat prihvatio je u petak, na posljednjem zasjedanju prije ljetne pauze, niz zakonskih mjera među kojima i useljenički zakon te važniji dio zakonskih mjera o reformi tržišta radne snage tzv. Hartz II.

Reforma tržišta rada i migracije predstavljaju najvažnije projekte vlade Gerharda Schroedera. Oba zakona bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2005.

Prihvaćanjem useljeničkog zakona završen je gotovo trogodišnji sukob stranaka vlade i oporbe oko reguliranja useljavanja u Njemačku. U raspravi koja je prethodila glasovanju ministar unutarnjih poslova Otto Schily (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) okarakterizirao je useljenički zakon kao "povijesni rez". Ovim zakonom se opraštamo od višegodišnje zablude po kojoj Njemačka nije useljenička zemlja, zaključio je Schily.

Predvodnik oporbe u pregovorima oko useljeničkog zakona Peter Mueller (Kršćansko demokratska unija CDU) je pozdravio zakon te ga nazvao plodom zajedničkog kompromisa.

Danas prihvaćeni zakon već je jednom prošao sve parlamentarne instance ali je na zahtjev demokršanske oporbe, koja ovaj projekt od početka prati sa skepsom, zbog proceduralnih pogrešaka prilikom glasanja u Bunderatu bio vraćen na ponovni postupak. Današnji kompromis je plod nedavnog izravnog uključivanja kancelara Schroedera i predsjednika stranka demokršćanske Unije CDU/CSU Edmund Stoibera i Angele Merkel.

Novi useljenički zakon će u potpunosti reformirati useljavanje u Njemačku. Tako će po prvi puta nakon trideset godina biti reguliran uvoz visokokvalificirane radne snage iz zemlja koje ne pripadaju Europskoj uniji. Također će biti olakšana integracija stranaca koji već žive u Njemačkoj. Istovremeno će biti postrožen odnos prema strancima koji ne poštuju njemački ustavni poredak, što se posebice odnosi na aktiviste ekstremnih organizacija.

Najvažniji aspekt zakonskih mjera reforme tržišta rada koji regulira status osoba koje su već duže vrijeme bez posla je izjednačavanje potpore za dogotrajno nezaposlene sa socijalnom pomoći. Od osoba koje se već dulje vrijeme nalaze na burzi rada se također očekuje i veća fleksibilnost i prihvaćanje poslova koji su i ispod obrazovne razine nezaposlenih.

Ovaj zakon, koji ujedno teret skrbi za nezaposlene pojačano prebacuje na lokalne vlasti, naišao je na žestok otpor saveznih pokrajina nastalih nakon pada DDR-a u kojima je nezaposlenost iznad državnog prosjeka. Vlada od zakona, koji je nazvan po bivšem menadžeru Volkswagena Peteru Hartzu koji je vodio povjerenstvo za reformu tržišta rada, očekuje smanjenje nezaposlenih i uštede u državnom proračunu
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije