54.224.203.224 US
 

Gotovinu, Čermaka i Markača tereti se za "udruženi zločinački pothvat"

Piše:
ponedjeljak, 8.3.2004. 15:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

IZMIJENJENA optužnica protiv generala Ante Gotovine, koju je Haški sud (ICTY) objavio u ponedjeljak, tereti ga u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom i nakon operacija Oluja 1995. te za sudjelovanje u "udruženom zločinačkom pothvatu" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine".

U odnosu na prvotnu optužnicu iz lipnja 2001., izmijenjena optužnica sadrži jednu optužnu točku manje - za ubojstva kao zločine protiv čovječnosti. Tereti ga se za isti broj ubijenih 150, a posebno se navode 32 slučaja. U izmijenjenoj se optužnici govori o "desecima tisuća" Srba koji su nakon Oluje napustili Krajinu, dok je prva optužnica govorila o 150-200 tisuća.

No optužna osnova sada je proširena sudjelovanjem u "udruženom zločinačkom pothvatu".

"Tijekom i nakon operacije Oluja Ante Gotovina, s ostalima uključujući Ivana Čermaka, Mladena Markača i predsjednika Franju Tuđmana, sudjelovao je u udruženom zločinačkom pothvatu, sa zajedničkim ciljem da se prisilno i trajno ukloni srpsko stanovništvo iz regije Krajine", stoji u izmijenjenoj optužnici.

Taj je cilj ostvarivan metodama koje su uključivale "pljačku, oštećenje ili potpuno razaranje imovine srpskog stanovništva, kako bi se obeshrabrilo ili spriječilo članove te populacije da se vrate svojim domovima i nastave tu stanovati", dodaje se.

Gotovinu se tereti po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti, kao zapovjednika hrvatskih snaga razmještenih tijekom operacije Oluja u južnom području regije tzv. Krajine, uključujući općine Benkovac, Gračac, Knin, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Optužnica se odnosi na razdoblje od 4. kolovoza do 15. studenoga 1995.

Gotovinu se u prvoj točki tereti po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon na vjerskoj, političkoj ili rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.

Navodi se da je djelujući samostalno ili u dosluhu s drugim članovima udruženog zločinačkog pothvata "planirao, poticao, počinio ili na drugi način pomagao u planiranju, pripremama ili izvršenju progona krajinskih Srba" iz južnog dijela te regije.

U sklopu progona tereti ga se za ubojstva najmanje 150 Srba, od čega se u izmijenjenoj optužnici navode slučajevi ubojstva 30 osoba u općini Knin i po jedne u općinama Benkovac i Korenica. Također ga se tereti za pljačku javne i privatne imovine, razaranje imovine, prisilne deportacije i druga nehumana djela.

"Ta su djela činjena s namjerom da se obeshrabri ili spriječi one koji su već pobjegli iz područja, neposredno prije ili tijekom operacije Oluja ili predviđajući oružani sukob, od povratka njihovim domovima. Učinak tih djela nasilja i zastrašivanja jest deportacija i/ili preseljenje desetaka tisuća krajinskih Srba u BiH i Srbiju", navodi se u optužnici.

U ostalih šest točaka optužnice tereti ga se za ubojstva, deportacije i progone, te druga nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti, te za pljačku, nasumično razaranje gradova, sela i naselja kao kršenje ratnog prava i običaja.

Navodi se da su hrvatske snage u razdoblju na koje se odnosi optužnica "sustavno pljačkale imovinu krajinskih Srba, njihove domove, gospodarske zgrade, štale i živu stoku u gradovima, selima i zaseocima općina Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar".

Hrvatske snage "sustavno su palile ili drugačije razarale sela, domove, gospodarske zgrade, i štale krajinskih Srba, ubijale njihovu stoku i trovale bunare. Tisuće stambenih objekata u navedenim općinama je oštećeno ili razoreno", dodaje se.

U obrazloženju optužnih osnova, navodi se da je Gotovina kao operativni zapovjednik vršio "de jure i de facto zapovjedništvo i kontrolu nad hrvatskim snagama tijekom Oluje i nakon nje razmještenim u južnom dijelu regije Krajina".

Po zapovjednoj odgovornosti tereti ga se za kaznena djela koja su počinili njegovi podređeni "ako je znao ili imao razlog znati da se njegovi podčinjeni spremaju počiniti ta djela, ili su ih počinili, a kao nadređeni nije poduzeo nužne mjere da to spriječi ili kazni podređene". Napominje se da su ga međunarodni predstavnici obavještavali o kaznenim djelima koja su činile njegove snage.

Haški sud optužio Čermaka i Markača u sedam točaka za zločine

Haški sud optužio je, po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, u sedam točaka optužnice generale Ivana Čermaka i Mladena Markača za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene, u okviru udruženog zločinačkog pothvata, progonom i ubojstvima krajinskih Srba, pljačkom i razaranjem njihove imovine, nasumičnim razaranjem gradova i sela, deportacijama i prisilnim raseljavanjem stanovnika te drugim nehumanim djelima počinjenim u razdoblju između 4. kolovoza i 15. studenoga 1995. godine.

Optužnica, koju je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte podnijela 19. veljače ove godine, sud je potvrdio, a oznaku tajnosti skinuo 8. ožujka.

U optužnici, koju je u ponedjeljak objavio Haški sud, tvrdi se da su "tijekom i nakon operacije Oluja i u svo vrijeme relevantno za ovu optužnicu Ivan Čermak i Mladen Markač s drugima, uključivši Antu Gotovinu i predsjednika Franju Tuđmana, sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva područja Krajine".

Optužnica navodi da su Čermakove i Markačeve zapovijedi pripadnicima hrvatskih snaga otvorile put za djela iz optužnice, a da su optuženi na ta djela poticali i hrvatske civile. Markač i Čermak, smatraju tužitelji, podbacili su i u ispunjenju obveze koju su imali da uspostave javni red i mir na područjima oslobođenim u operaciji "Oluja".

Čermak je 5. kolovoza 1995. postao zapovjednikom kninskog garnizona i na toj dužnosti je bio do polovice studenoga, a Markač je u vrijeme događaja koje pokriva optužnica bio zapovjednik snaga specijalne policije.

Ti su im položaji dali de jure i de facto kontrolu nad dijelom hrvatskih snaga na tom području, uključujući snage MUP-a i HV-a.

Čermak i Markač imali su ovlasti i odgovornost spriječiti i kazniti ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava koje su počinile hrvatske snage tijekom i nakon "Oluje", kaže optužnica. Na počinjenje takvih djela upozorili su ih i predstavnici međunarodne zajednice, navode tužitelji.

Optužnica tereti Čermaka i Markača za progon, ubojstva najmanje 150 krajinskih Srba, pljačku i razaranje imovine krajinskih Srba, deportaciju i prisilno raseljavanje desetaka tisuća stanovnika te druga nehumana djela, počinjena između 4. kolovoza i 15. studenoga 1995. godine.

U optužnici se, od 150 ubijenih krajinskih Srba, specificira 32 slučaja - po jedan na području općina Benkovac i Korenica i 30 na području općine Knin.

Progon kao zločin protiv čovječnosti počinjen je, po tužiteljima, pljačkom javne i privatne imovine krajinskih Srba, razaranjem te imovine, deportacijama i prisilnim raseljavanjem, ubojstvima i drugim nehumanim djelima poput zlostavljanja i ponižavanja stanovništva.

Odlazak desetaka tisuća stanovnika u BiH i Srbiju, smatra tužiteljstvo, posljedica je pritiska na krajinske Srbe počinjenog, između ostalog, i pljačkom i razaranjem njihove imovine, čime su ujedno i spriječeni na povratak.

Djela iz optužnice počinjena su na području koje obuhvaća Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije