54.162.96.103 US
 

Gotovo 400 zahtjeva za naknadu štete od terorizma

Piše:
subota, 27.3.2004. 08:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GOTOVO 400 građana zatražilo je u posljednjih osam mjeseci nagodbu s državom radi naknade štete nastale usljed terorističkih akata, doznaje se u Državnom odvjetništvu.

Naknadu materijalne štete za minirane kuće i objekte zatražilo je 228 građana, a 158 ih traži naknadu za nematerijalnu štetu zbog smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja. Riječ je o nagodbama zatraženim nakon što je u srpnju prošle godine donesen Zakon o odgovornosti za štetu nastalu usljed terorističkih akata i javnih demonstracija.

Budući je Građanski-upravni odjel Državnog odvjetništva, koje zastupa interese države, nadležan samo za nagodbe o nematerijalnoj šteti, odštetni zahtjevi za minirane kuće proslijeđeni su nadležnom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka koje je preuzelo poslove obnove.

Građani koji dokažu da su pretrpili nematerijalnu štetu po zakonu imaju pravo na naknadu 60 posto iznosa utvrđene štete, s tim da ta naknada ne može biti veći od 350 tisuća kuna.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Jadranko Jug rekao je Hini kako je do sada utvrđeno da su dva zahtjeva za naknadu štete "u osnovi opravdana", a jedan nesporan jer je već utvrđena kaznena odgovornost počinitelja. No, u sva tri slučaja još nije odlučeno kolika će novčana naknada biti ponuđen u nagodbi.

Podnositelji zahtjeva koji ne pristanu na nagodbu, kao i oni koji pristanu ali smatraju da bi u parnici mogli ostvariti još višu naknadu, ili ako državno odvjetništvo u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva o njemu ne odluči, mogu nastaviti prekinute sudske postupke za naknadu štete.

Prema Zakonu, materijalna šteta nadoknađuje se obnovom uništenih i oštećenih materijalnih dobara sukladno Zakonu o obnovi.

Zakon o odgovornosti za štetu nastalu usljed terorističkih akta i javnih demonstracija još dva slična zakona doneseni su pod pritiskom Vijeća Europe i njegovog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Taj je sud najprije čekao da se oživotvori zaključak Sabora iz listopada 1999. da Vlada u roku od šest mjeseci predloži propise kojima bi se ispunila pravna praznina nastala 1996. Tada je, naime, Sabor ukinuo članak 180. Zakona o obveznim odnosima po kojem je država odgovarala za materijalnu i nematerijalnu štetu od terorističkih akata. Ukidanjem tog članka prekinuti su i svi sudski postupci za naknadu štete.

Budući da zaključak Sabor nije proveden, Europski sud za ljudska prava je početkom 2002. dodijelio obitelji Kutić iz Bjelovara, kojoj je izvan ratnog područja 1992. minirana kuća, naknadu od 10 tisuća eura zbog nemogućnosti zaštite prava pred domaćim sudovima. Tada se hrvatska Vlada obvezala da će u roku od šest mjeseci donijeti propise koji će oštećenima omogućiti pristup domaćim sudovima. S ispunjenjem te obveze se kasnilo i obećani propisi doneseni su tek u srpnju 2003.

Strasburški sud zbog kašnjenja tih propisa "kažnjava" Hrvatsku i u listopadu prošle godine Ljubomiru Aćimoviću dodjeljuje naknadu od četiri tisuće eura zbog dugotrajnosti postupka, nedostupnosti suda i trogodišnjeg kašnjenja u promjeni propisa.

Aćimoviću je, inače, Ustavni sud krajem 2000. odbio ustavnu tužbu zbog dugotrajnosti postupka jer je ocijenio da za dugotrajnost postupka nije kriv sud već promjene u zakonodavstvu. Ovoga je tjedna, pak, Ustavni sud promijenio takvu praksu i prihvatio ustavnu tužbu zbog dugotrajnosti postupka, iako sud za to nije bio kriv, već vlada i parlament koji nisu izvršili obećanja i zaključke. Tom prilikom neki su se ustavni suci pozivali i na praksu Strasburškog suda. Drugi su, pak, to smatrali neprimjerenim jer za razliku od suda u Strasbourgu, čije su odluke instruktivne i koji ne može ukidati hrvatske zakone, Ustavni sud ima tu mogućnost, ali ju nije iskoristio.

Naime, Ustavnom sud je od 1996. kada je ukinut članka 180. Zakona o obveznim odnosima podneseno 15-ak prijedloga za ocjenu ustavnosti takve odluke. Ni jedan nije riješen do prosinca prošle godine. Tada Ustavni sud obustavlja postupak ocijene jer više ne postoje pretpostavke za odlučivanje, budući su u srpnju prošle godine doneseni propisi koji zamijenjuju ukinuti članak 180.

Na pitanje može li promjena prakse Ustavnog suda doprinijeti da sud u Strasbourgu ne prihvati više ni jednu od 77 tužbi istog sadržaja kao što su one obitelji Kutić ili Aćimovića, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava Lidija Lukina Karajković rekla je da ne zna jer nije upoznata sa sadržajem konkretne odluke Ustavnog suda. No, ocijenila je da bi ponašanje svih nadležnih insititucija, Sabora kao zakonodavca, sudova i državnih odvjetništva u primjeni novih propisa, kao i praksa Ustavnog suda, mogli doprinijeti da Strasburški sud domaćem pravosuđu u potpunosti prepusti rješavanje naknade štete nastale terorizmom.

Piše: Gordana Grbić

(Hina) xggrb yso

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije