Ilustracija: Index

POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, zajedno s ministrima Borisom Lalovcem, Ivanom Vrdoljakom, Darkom Lorencinom, Gordanom Marasom i Tihomirom Jakovinom, predstavio je gospodarske trendove u Hrvatskoj, s osvrtom na proteklu godinu.

Prvi put od izbijanja krize raste industrijska proizvodnja, 8 i pol posto raste izvoza roba, stabilan je rast turizma, trgovine na malo i osobne potrošnje, a po prvi puta u dvije godine preokrenut je trend nezaposlenosti, istaknuo je Grčić.

"Većina gospodarskih pokazatelja u 2014. godini preokrenula je trend; iz negativnog, opterećenog krizom prema pozitivnom trendu koji ćes se, mi smo uvjereni, nastaviti i 2015. Puni efekti pripreme i mukotrpnog rada Vlade vidjet će se u narednim godinama. Procesi u makroekonomiji nisu brzi, tunel je dug, kroz tunel se vozimo ali sa jasnim smjerom da konačni rezultati budu uvjerljivi i da osiguraju trajnu stabilizaciju stanja u gospodarstvu", kaže Grčić.

Dug u tri godine porastao za 70 milijardi kuna

No, da podsjetimo na prave rezultate "rada" Vlade.

Hrvatsko gospodarstvo pada već dvanaesti kvartal zaredom, dok istovremeno javni dug ubrzano raste te će do kraja 2014. premašio 268 milijardi kuna.

Prema tome, svaki građanin Hrvatske dužan je preko 63 tisuće kuna.

Milanovićeva vlada je u samo tri godine povećala javni dug za 70 milijardi kuna, a prema procjenama stručnjaka, samo da bi se plaćale kamate, Hrvatskoj je potreban rast BDP-a od 3% godišnje.

U razdoblju od 2010. do 2013. konsolidirani dug opće države u prosjeku je rastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.

U 2012. iznosio je 212,9 milijardi kuna ili 64,4% BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7% BDP-a, dok je u 2014. sa procijenjenih više od 268 milijardi duga prešao 80% BDP-a.

Deficit smanjen prema Lalovčevoj metodi obračuna, pravi rezultati se tek očekuju

Manjak proračuna, zbog kojeg je Hrvatska završila u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, prema posljednjim izjavama ministra financija Borisa Lalovca iznosit će za 2014. godinu 3,8% BDP-a odnosno 12,8 milijardi kuna.

Iako se ministar hvali da je to daleko manje od očekivanog, radi se o manju obračunatom prema nekakvoj nepostojećoj "nacionalnoj" metodologiji, dok se pravi rezultati Europskog statističkog ureda, koji su jedini relevantni, očekuju u veljači.

Eurostatova obračunska metodologija, za razliku od "nacionalne", u proračunski deficit ubraja dugove javnih poduzeća kao što su HŽ, HAC, ARZ, državna jamstva i dugove zdravstva.

Po preporukama Europske komisije (EK) u sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP), Hrvatska je u prošloj godini proračunski deficit morala smanjiti za 2,3 postotna boda na 4,6 posto BDP-a, a u 2015. se očekuje njegovo daljnje smanjenje na 3,5 posto te u 2016. godini na 2,7 posto BDP-a.

Početkom 2014. snižen kreditni rejting: Vlada nije provela reforme

Američka rejting agencija Standard & Poor's, u siječnju prošle godine snizila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske sa BB+, na BB, uz (točnu) prognozu da bi se recesija mogla nastaviti, odnosno već šestu godinu zaredom. Time su hrvatske obveznice završile u "smeću" odnosno proglašene visokorizičnima.

"Prema našem mišljenju, od kada je došla na vlast prije dvije godine, vladajuća koalicija nije uspjela provesti reforme koje bi značajnije poboljšale gospodarske izglede zemlje", navodi se u izvješću S&P-a iz siječnja prošle godine.
Osim toga, iz S&P-a upozorili su i na loše korištenje fondova Europske unije.

"Nastavak politike samodopadnosti Vlade mogao bi dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a", upozoravali su iz S&P-a u izvješću prilikom snižavanja rejtinga.

The Economist: Hrvatska u 15 najsporijih ekonomija, a poboljšanje se ne očekuje

Prema prognozama uglednog britanskog poslovnog magazina The Economist u 15 najsporije rastućih ekonomija na svijetu 2015. godine uvrštena je i Hrvatska.

Predviđa se da bi Hrvatska mogla ostati jedna od najslabijih europskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine.

Bez provođenja strukturnih reformi, Hrvatska će ostati i dalje na europskom dnu, upozorava se u analizi Economista.

MMF je u studenom predvidio smanjenje realnog BDP-a od 0,5 do 1 posto u 2014. potaknuto daljnjim padom domaće potražnje, koja je odraz nastojanja privatnog sektora da smanji dugove, učinka fiskalne prilagodbe i neizvjesnosti u vezi sa smjerom politike.

Članovi Misije MMF-a tada su očekivali da će realni BDP stagnirati u 2015., uz napomenu da je ta je prognoza prilično nesigurna jer još nije u potpunosti poznato kakva će biti fiskalna politika u idućoj godini.

Banana država: Udio turizma u BDP-u premašio 20%

Iako su prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci 2014. godine prihodi od turizma iznosili su 6,77 milijarde eura, te su se vratili na razinu iz rekordne 2008. godine, to nije doprinijelo poboljšanju stanja u gospodarstvu.

Posebno zabrinjava podatak da je udio turizma u BDP-u premašio 20%.

Time se Hrvatska svrstala među zemlje s najvećim udjelom turizma u ekonomiji, kao da se radi o nekoj udaljenoj otočnoj državi, a ne zemlji članici Europske unije.