54.227.126.69 US
 

HAZU - otvorena multimedijska izložba o Miroslavu Krleži

Piše: Hina
petak, 15.11.2013. 01:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

MULTIMEDIJSKA izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013)", otvorena večeras u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u povodu 120. obljetnice rođenja toga velikog hrvatskog književnika, nije, kako je rečeno, tek prigodan kulturni događaj "par excellence" već i jezgra Atrija Miroslava Krleže s trajnim postavom koji će biti uređen u toj knjižnici.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je to veliki događaj za Akademiju, ali i za hrvatsku kulturu i umjetnost u cjelini. Ukazao je na to da će izložba približiti javnosti i neke njoj manje poznate podatke o Krleži koga smatra najvećom, ili jednom od najvećih, ličnosti hrvatske književnosti. Tako je spomenuo da je Krleža bio 35 godina član Akademije, ali nije šire poznato da je čitavo desetljeće bio njezin potpredsjednik - od 1947. do 1957. godine, kada je predsjednik bio Andrija Štampar. Iz toga razdoblja akademik Kusić izdvojio je i podatak da je Krleža inicirao održavanje izvanredne sjednice Akademije 5. srpnja 1948. godine zbog Rezolucije Informbiroa, donesene 28. lipnja te godine s koje su se ispričali Andrija Štampar i Vladimir Nazor, a dala je jednoglasnu podršku Josipu Brozu Titu.

Akademik Kusić spomenuo je još neke podatke koje ukazuju na veliki utjecaj koji je Krleža imao na hrvatsko društvo u cjelini, primjerice osnivanje Leksikografskoga zavoda 1950. godine u kojemu je zadržao ljude koji nisu bili njegovi istomišljenici - Matu Ujevića i Krunu Krstića i donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine.

Te, kao i brojne druge činjenice, donosi izložba koju autorski potpisuju akademik Krešimir Nemec i član suradnik HAZU Tomislav Sabljak, voditelj Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, dok je autor likovnoga postava izložbe arhitekt Mario Beusan.

Tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Ante Stamać primjetio je da se puno govori o Krležinoj osobnosti, ali malo o njegovu djelu i istaknuo kako se "izgubio smisao za Krležinu autentičnu riječ". Odnosno, rekao je, "o Krleži se govori kao da je parlamentarac, a trebalo bi se vratiti njegovoj autentičnoj riječi".

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Krleža je davne 1962. godine pokrenuo "Forum" - glasilo Razreda za književnost HAZU, koji je o 120. obljetnici Krležina rođenja u broju od srpnja do rujna ove godine objavio niz osvrta hrvatskih intelektualaca o Krleži.

O tom broju, uz napomenu da bi se "Forum" mogao ugasiti zbog smanjenih dotacija, i o Krleži večeras je govorio glavni i odgovorni urednik "Foruma" akademik Krešimir Nemec. Tako je istaknuo da je Krleža velikan oko kojega se vode bitke te da je Krleža doživljavao književno stvaralaštvo kao arenu, a njegov utjecaj na društvo u cjelini bio je daleko širi od književnoga. Nemec smatra da se Hrvatska nikada nije znala odužiti svoji velikanima, a to ne zna ni danas, kada je umjetnost na tako niskim pozicijama u društvu i ne postoji model intelektualca kao što je bio Krleža.

Tomislav Sabljak, koji je, kako je rekao akademik Kusić, odradio enorman posao na pripremi izložbe, među ostalim, rekao je da je Krleža bio i ostao daleko više cijenjen izvan Hrvatske nego u njoj.

Na otvorenju izložbe dijelove iz Krležinih "Zastava" i "Balada Petrice Kerempuha" recitirao je dramski umjetnik Zlatko Vitez.

Izložba se može razgledati do kraja godine, a jedan od uzvanika na njezinu otvorenju bio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije