HAZU: SPOMEN NA AKADEMIKA VJEKOSLAVA KALEBA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na komemorativnome sastanku koji je u spomen na akademika Vjekoslava Kaleba danas priredio Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o Kalebovu prinosu hrvatskoj književnosti govorili su akademik Miroslav Šicel i člansuradnik HAZUa Krešimir Nemec.
Vjekoslav Kaleb već se s prvim objavljenim naslovima - knjigom novela "Na kamenju" (1940.) i zbirkom pripovjedaka "Izvan stvari" (1942.) - neprijeporno potvrdio kao osebujan umjetnik i majstor književno-prozne konstrukcije, istaknuo je akademik Šicel.
U svojim novelama piramidalne strukture Kaleb je ostvario izvanredan spoj socijalnoga i egzistencijalnoga ekspresivnim izrazom koji je odlikovala čudesna redukcija riječi, rekao je Šicel.
Kalebovu zbirku novela "Brigada" (1947.), u kojoj autor tematski obuhvaća ratno razdoblje, Šicel pak smatra djelom koje je nastalo bez potrebna vremenskog odmaka od ratnog razdoblja.
Kalebov prozni i novelistički opus u samu je zenitu hrvatske književnosti i svjedoči o izvanserijskome piscu, ustvrdio je akademik Šicel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Krešimir Nemec podsjetio je pak na riječi književnika Ivana Gorana Kovačića koji je daleke 1940. ocijenio da će "Kalebova umjetnost uvijek biti više za proučavanje nego za čitatelje".
I dok je novela, kako je rekao Nemec, bez sumnje Kalebov najvažniji i najsnažniji izraz, kad je riječ o romanima, Nemec je posebice spomenuo knjigu "Divota prašine" (1954.) koju smatra najboljim romanom o Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB).
Pohvale koje zaslužuje taj roman, kritika je pak uskratila romanu "Ponižene ulice" (1950.) koji Kaleb prerađuje i objavljuje 1969. pod naslovom "Poniženi grad".
Nakon višedesetljetne šutnje Kaleb tada već u dubokoj starosti piše roman "Bez mosta" koji je, rekao je Nemec, autorova kritika socijalističke prakse.
Vjekoslav Kaleb neprijeporni je "prozni znalac" prema kojemu hrvatska književna historiografija još dosta duguje, zaključio je Nemec.
Vjekoslav Kaleb rođen je u 27. rujna 1905. u Tisnome na otoku Murteru. U Zagrebu je završio Višu pedagošku školu 1934. Bio je sudionik NOB-a, a nakon Drugoga svjetskog rata radio je kao član uredništva lista "Naprijeda" i časopisa "Književnika" i "Republike". Za redovitoga člana HAZU-a (JAZU) izabran je 1961.
Vjekoslav Kaleb umro je u Zagrebu 13. travnja 1996.
Vjekoslav Kaleb već se s prvim objavljenim naslovima - knjigom novela "Na kamenju" (1940.) i zbirkom pripovjedaka "Izvan stvari" (1942.) - neprijeporno potvrdio kao osebujan umjetnik i majstor književno-prozne konstrukcije, istaknuo je akademik Šicel.
U svojim novelama piramidalne strukture Kaleb je ostvario izvanredan spoj socijalnoga i egzistencijalnoga ekspresivnim izrazom koji je odlikovala čudesna redukcija riječi, rekao je Šicel.
Kalebovu zbirku novela "Brigada" (1947.), u kojoj autor tematski obuhvaća ratno razdoblje, Šicel pak smatra djelom koje je nastalo bez potrebna vremenskog odmaka od ratnog razdoblja.
Kalebov prozni i novelistički opus u samu je zenitu hrvatske književnosti i svjedoči o izvanserijskome piscu, ustvrdio je akademik Šicel.
Krešimir Nemec podsjetio je pak na riječi književnika Ivana Gorana Kovačića koji je daleke 1940. ocijenio da će "Kalebova umjetnost uvijek biti više za proučavanje nego za čitatelje".
I dok je novela, kako je rekao Nemec, bez sumnje Kalebov najvažniji i najsnažniji izraz, kad je riječ o romanima, Nemec je posebice spomenuo knjigu "Divota prašine" (1954.) koju smatra najboljim romanom o Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB).
Pohvale koje zaslužuje taj roman, kritika je pak uskratila romanu "Ponižene ulice" (1950.) koji Kaleb prerađuje i objavljuje 1969. pod naslovom "Poniženi grad".
Nakon višedesetljetne šutnje Kaleb tada već u dubokoj starosti piše roman "Bez mosta" koji je, rekao je Nemec, autorova kritika socijalističke prakse.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vjekoslav Kaleb neprijeporni je "prozni znalac" prema kojemu hrvatska književna historiografija još dosta duguje, zaključio je Nemec.
Vjekoslav Kaleb rođen je u 27. rujna 1905. u Tisnome na otoku Murteru. U Zagrebu je završio Višu pedagošku školu 1934. Bio je sudionik NOB-a, a nakon Drugoga svjetskog rata radio je kao član uredništva lista "Naprijeda" i časopisa "Književnika" i "Republike". Za redovitoga člana HAZU-a (JAZU) izabran je 1961.
Vjekoslav Kaleb umro je u Zagrebu 13. travnja 1996.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati