54.211.169.76 US
 

hazu: svečana sjednica u povodu 80. obljetnice smrti vatroslava jagića

Piše:
utorak, 11.11.2003. 16:27
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Svečana sjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) posvećena slavistu Vatroslavu Jagiću održana je danas u Velikoj dvorani Akademije u povodu 80. obljetnice njegove smrti.

Vatroslav Jagić bio je Hrvat rodom, osjećajem i iskustvom izraslim iz hrvatske sudbine, pa ne stoji ocjena koja se često čuje kako je doduše bio Hrvat, istaknuo je akademik Radoslav Katičić koji je na svečanoj sjednici govorio o Jagićevu iznimnu znanstvenu opusu.

Istina je i da je Jagić bio "širok" Slaven i svjetski znanstvenik, ali, kako je ustvrdio Katičić, bio je to po svojemu hrvatskom iskustvu koje je bilo ugrađeno u njegovo kompleksno djelo širokoga značenja.

Jagić je nedvojbeno veliki lik hrvatske i svjetske znanosti čije je djelo golemoga značenja teško obuhvatiti jednim prikazom, rekao je Katičić. Jagić je djelovao u širinu i njegovo znanstveno djelo, kao malo koje, pripada cijelomu svijetu, dodao je.

Zasnovano na brižnomu studiju pojedinosti, Jagićevo znanstveno djelo izrazito se uklopio u ozračje pozitivizma i pridonijelo opsežnomu gradivu slavenske filologije, više od opusa bilo kojega drugog slavista, ocijenio je Katičić.

Vatroslav Jagić rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu u uglednoj građanskoj čizmarskoj obitelji, koja je, kako je rekao akademik Katičić, bila u potpunosti hrvatska i iz koje su potekli brojni svećenici koji su svi bili pristaše ilirskoga pokreta.

Kršten kao Ignacius, Jagić u Zagrebačkoj gimnaziji mijenja ime u Vatroslav koje je kasnije u potpunosti i prihvatio što je pak, dodao je Katičić, potvrda da je Zagrebačka gimnazija, usprkos apsolutizmu, njegovala stečevine ilirizma.

U Beču je diplomirao klasičnu filologiju i njemački, a po povratku u Zagreb koji se poklopio s padom apsolutizma, Jagić je dobio odlično namještenje na Zagrebačkoj gimnaziji zahvaljujući i izvrsnomu znanju hrvatskoga jezika. Jagić se u vrijeme osnivanja Akademije 1866. našao među prvim pravim, kako se danas kaže redovitim članovima. Bio je profesor u Odessi, Berlinu i Petrogradu, a umro je u Beču 5. kolovoza 1923.

U drugome dijelu svečane sjednice prikazan je igrano-dokumentarni film o biskupu modruškomu Šimunu Kožičiću Benji (rođenu oko 1460. a preminulom 1536. u Zadru).

Biskup Kožičić je tijekom izgnanstva iz Modruša u Rijeci u razdoblju od 1530. do 1531. u glagoljskoj štampariji koju je osnovao tiskao šest knjiga na hrvatskom, čakavskom redakcijom staroslavenskoga jezika, među kojima i Misal hrvacki te Žitija rimskih arhijerejov i cesarov.

Na Lateranskome koncilu u Rimu održao je 1513. i 1516. poznate govore u kojima je upozorio na teško stanje u Hrvatskoj pod turskom okupacijom i tražio da se povede rat protiv Turaka.

Snimanje filma potpomogla je Zaklada HAZU.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije